U jesen 1963. godine, nakon potpune zabrane djelovanja koja je trajala sedam godina, a koju su na montiranome procesu sudskom presudom donijele komunističke vlasti, ponovno je otvoreno splitsko sjemenište. Pedeset godina kasnije, u srijedu 23. listopada 2013. godine, svečano je obilježen taj važan događaj za Splitsko-makarsku nadbiskupiju.

Na proslavu jubileja odazvalo se 33 polaznika I. i II. razreda gimnazije šk. g. 1963./1964., među kojima su dvanaestorica svećenika i sam splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji je predvodio euharistijsko slavlje.

"Okupili smo se kako bismo zahvalili dragom Bogu za taj dan koji je važan ne samo za našu nadbiskupiju, nego i za svakoga od nas koji smo tada bili sjemeništarci. Presretni smo bili što smo napokon mogli učiti i rasti zajedno. Neki su se vratili iz drugih sjemeništa u Zadru, Zagrebu, Dubrovniku i Pazinu, a neki su tek odlučili uči u to zajedništvo. No znam da smo se svi osjećali kao da smo u svom domu, malenom i tijesnom, ali prepunom topline i ljubavi", kazao je nadbiskup prisjećajući se tih mladenačkih dana.

Istaknuo je i kako je ponosan što su svi ostali na zajedničkom, dobrom putu, bilo da su postali svećenici ili su svoje zvanje pronašli u drugim društvenim i životnim službama. Zajedno su se prisjetili svih kolega i profesora koji se nisu mogli odazvati proslavi, a posebno onih koji se preminuli. Nakon mise uslijedilo je prigodno druženje

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu utemeljio je splitski nadbiskup Stjepan Cosmi 25. ožujka 1700. godine. Od tada su se u sjemenišnim školama otvorenoga tipa – potpunoj gimnaziji (do 1817.) i filozofskim studijama (do 1849.) i bogoslovnim studijama (do 1821.) – odgajali i školovali mnogi đaci i studenti iz Splita i cijele Dalmacije. Zavod je već 1706. dobio vrijednu biblioteku, koja je ujedno bila prva splitska javna biblioteka, jer je bila dostupna ne samo sjemenišnim profesorima i đacima, nego i svim školovanim Splićanima.

Biskupska klasična gimnazija uspješno je djelovala do 1942., kad je pod pritiskom talijanskih vlasti i ratnih neprilika morala obustaviti djelovanje, no splitski biskup Klement Kvirin Bonefačić se pobrinuo da već 1945. opet zaživi unatoč teškom poraću komunističkog režima. Cijelu sjemenišnu zgradu zauzimala je tada vojna bolnica, koja se silom proširivala i na dijelove susjedne zgrade Centralnoga bogoslovskog sjemeništa.

U tim skučenim prostorima djelovala je gimnazija s osam razreda, bez ikakvih prava, a višestruko nadzirana od državnih vlasti i tajnih službi, sve do 1952., kad je odlukom vlasti ostala bez nižih razreda. Komunističke su vlasti godine 1956. sudskom presudom donesenom nakon montiranoga procesa potpuno zabranile djelovanje gimnazije i sjemeništa. Nakon sedam godina, u vrijeme sve veće krize komunističke Jugoslavije i potom popuštanja pritiska prema Crkvi, sjemenište je 1963. godine ponovno otvoreno.

 

M.M.