Kakva je bila uloga Josipa Broza u ratnom bombardiranju Splita?
Prije sedamdeset godina, točnije 5. prosinca 1943., Split i okolicu bombardirali su saveznički bombarderi. Njih 36 ,tipa B-25, u svome naletu nisu pronašli nikakav legitiman vojni cilj pa su istresli bombe na alternativne ciljeve, ocjena je većine medija u vlasništvu Pavićevog EPH, koji ovih dana pišu o ovoj tužnoj obljetnici.
U tom, prvom većem bombardiranju Drugog svjetskog rata poginulo je 110 građana, a stotine su ranjene. Tog crnog popodneva izginulo je i 97 mještana Kaštel Sućurca, od kojih 65 u crkvi na koju je pala bomba za vrijeme sv. Mise. Stradali su Lučac, Manuš, Špinut i Pazar, a tri bombe pale su i na samostan klarisa u tadašnjoj Tartaljinoj ulici, pa su se klauzurne redovnice iselile iz kuće.
-Godinama sam istraživao arhivske dokumente koji se tiču tih bombardiranja i u savezničkim izvještajima za 5. prosinca 1943. godine stoji kako nije bilo nikakvog otpora sa zemlje, dakle, bez razloga su izginuli građani, samo da bi se negdje istresle bombe – objašnjava Anđelko Vatavuk u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.
Dr. sc. Tihomir Rajčić, profesor povijesti u Osnovnoj školi kneza Mislava u Kaštel Sućurcu, tijekom nekoliko predavanja, održanih ovih dana, naveo je kako postoje relevantni dokazi da je bombardiran je Splita zahtijevao Josip Broz i partizanski Vrhovni štab.
>>Održan Znanstveni skup '70. obljetnica savezničkog bombardiranja Kaštel Sućurca'
-Hoćete li, molim Vas, hitno izdati naredbu vašim bazama u Italiji da počnu s bombardiranjem ciljeva koje ćemo naznačiti … - kaže se u jednom dopisu upućenom zapovjedniku Savezničkih snaga u Sredozemlju upućenog od strane Josipa Broza.
AVNOJ i Teheranska konferencija
Podsjetimo, u vrijeme dok su vijećnici AVNOJ-a zasjedali u Jajcu, najviši politički predstavnici Saveznika, (Roosvelt, Churchill i Staljin) vijećali su u Teheranu od 28. studenog do 01. prosinca 1943.
Jedna od točaka Teheranske konferencije bila je i pomoć Titovim partizanima u Jugoslaviji, kada je partizanski pokret službeno svrstan na savezničku stranu.
Dakle, nepuna četiri dana nakon Teheranske konferencije uslijedilo je bombardiranje Splita i okolice. Međutim, teško je vjerovati da je izbor ciljeva bio slučajan, niti da su ciljevi određeni u savezničkom stožeru, kako određeni krugovi žele naglasiti.
Međutim, povjesničari niti neovisni istraživači, uopće, se ne bave pitanjem: Tko je savezničkom stožeru predložio bombardiranje spomenutih ciljeva?
Tko je predložio ciljeve?
Iz natpisa britanskog obavještajca Fitzroya MacLean, objavljenih u njegovoj u njegovoj autobiografskoj knjizi „Rat na Balkanu“, (Stvarnost, Zagreb, 1964.), jasno se može razlučiti kako je sustav funkcionirao, kao i uloga britanskih obavještajaca u tom sustavu.
Upravo zbog uvažavanja činjenica, povjesničari bi trebali ovu knjigu, kao i druge raspoložive izvore, uzeti u razmatranje, te na temelju raspoloživih činjenica utvrditi ulogu Josipa Broza i partizanskog Vrhovnog štaba u odabiru ciljeva savezničkog bombardiranja Splita i okolice prije sedamdeset godina.
-Prema međunarodnom humanitarnom pravu, prije nazivanom ratnim pravom, koje se temelji na Ženevskoj i Haaškoj konvenciji, ratnim zločinom smatra se i nasilje (bombardiranje i slično) nad civilima. Za ovaj splitski zločin, kao uostalom i za barbarsko razaranje Zadra, nikad nitko nije odgovarao – pojašnjava Slobodna Dalmacija, pišući o ovoj temi.
Naravno, novinar „Slobodne“ je u pravu ali nije odgovornost isključivo na bombarderima. Prioritetna odgovornost je dakako na onima koji su te ciljeve predložili savezničkom stožeru u Sredozemlju.
Stoga, povjesničari i istražitelji - na posao. Nesebično se potrudite i utvrdite što je početkom prosinca 1943. Broz predložio novim saveznicima!?
L. Novak