U broju Hrvatskog tjednika od 21. studenog 2013. čitatelj R. C. iz Pule kritizira aktivnost HT u osvjetljavanju  događaja iz II. svjetskog rata. Dobro je što se o  'zabranjenim' temama počelo pisati, što je jedini put do istine i stoga podržavamo hrabrost HT-a.


Među recentnim radovima znanstvenika-istraživača na temu II. svjetskog rata ističu se dvije studije iz pera prof. dr. Josipa Jurčevića i to 'Prikrivena grobišta komunističkih zločina' te 'Slučaj Perković, spašavanje zločinačke budućnosti'. Obje knjige u mnogome osvjetljavaju bitne i dosad prikrivane tamne strane komunističkog režima.

Studija 'Prikrivena grobišta'  daje precizan brojčani i tabelarni pregled žrtava, lokacija i počinitelja zločina, što u cjelini ruši 70-godišnju jugokomunističku  (nazovi) historiografiju. Čitatelj R.C. je pokušao nalaze studije omalovažiti, pa mu se čak potkrala i pogreška, možda zabunom.

Naime, najvažniji dio studije predstavljaju podaci o žrtvama kojima su napunjene jame i počiniteljima tih zločina. Prema studiji, žrtve su u ogromnoj većini Hrvati, a počinitelji su u  ogromnoj većini jugoslavenske komunističke vlasti.

Na stranicama 58, 59 i 60 knjige nalazi se zbirni prikaz žrtava bačenih u 1517 grobišta i to: u 536 grobišta nalaze se samo Hrvati što je 35,33%, u 425 su Hrvati i druge narodnosti s 28,12%, u 173 Nijemci s 17,40%, zatim  Slovenci s 8,44%, Mađari s  0,40%, Srbi s 0,26% ..., te 14,30% nepoznato.

Struktura počinitelja zločina: Jugokomunističke vlasti 88,53%, nepoznato 7,91%, četnici 1,98%, partizani i četnici 1, 05%, Nijemci 0,33%, vlasti NDH 0,13%, a ne 13% kako R.C. navodi.

Razotkrivanje titoističkih grijehova izaziva  paniku u tada i danas vladajućoj strukturi kojoj je jedini način održavanja na vlasti uz tome pripadajuću represiju, demoniziranje NDH i ustaškog pokreta.

Na kraju pitamo čitatelja je su li mu poznate istarske fojbe napunjene komunističkim žrtvama? Temeljem čega se može paušalno demonizirati NDH? Je li u 23 godine samostalnosti nastala i jedna relevantna znanstvena studija o  NDH  i okolnostima iz kojih je nastala, o ratnim uvjetima u kojima je živjela, zašto se hrvatski vojnik tako junački borio kao što kaže Nikola Štedul,  zašto je narod ostavljao sve i bježao glavom bez obzira kako bi se spasio od od komunističkih 'osloboditelja' i jama u koje su bačeni??

Zna li čitatelj da su jugovlasti u više navrata najsuvremenijim metodama slikanja iz zraka nastojali silom naći masovna grobišta oko Jasenovca. Uzalud, ali su zato nađeni grobovi žrtava iz vremena 1945. – 1947.

 

 

prof. Nikola Debelić