Dejan Jović: Prava meta napada bošnjačkih udruga je politika Republike Hrvatske
Nakon što je nekoliko bošnjačkih udruga i nevladinih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini te u inozemstvu zatražilo od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da se očituje o postupcima svog savjetnika i osobnog analitičara Dejana Jovića, za kojega tvrde da relativizira odgovornost velikosrpske politike za rat na području bivše Jugoslavije, reagirao je nekadašnji glavni i odgovorni urednik „Poleta“, novinar Ferala i „deseti najmoćniji Srbin“.
Odgovor Dejana Jovića prenosimo u cijelosti:
„Moj prikaz knjige američkog sveučilišnog profesora Davida Gibbsa „Humanitarno razaranje Jugoslavije“, kojeg je objavio politološki časopis „Politička misao“ u lipnju 2013. godine postao je u posljednjih tjedan dana predmetom javnih napada od strane jednog londonskog kolege (Marka Attile Hoarea) i jednog broja udruga Bošnjaka i Bosanaca, koji pretežno žive u inozemstvu. Njihove interpretacije mog prikaza su potpuno tendenciozne i nekorektne, a sama kampanja ima političke, a ne akademske motive. Da ima akademske motive, vodila bi se tamo gdje je prikaz i objavljen - u znanstvenom časopisu - a ne u medijima, pred čitateljima koji nisu pročitali ni Gibbsovu knjigu, ni moj prikaz.
Treba se, u tom kontekstu, upitati i sljedeće: zašto moji kritičari (Hoare i udruge) nameću temu genocida i tamo gdje je uopće nema. Naime, u svom prikazu uopće ništa ne kažem o toj temi, nego govorim o knjizi koja ima sasvim drugu temu. Kao i mnogi drugi koji su o njoj dosada pisali, knjigu sam pohvalio zato što nudi originalan pogled na uzroke i tijek američke intervencije na Balkanu početkom 1990-ih. To je i glavna tema knjige: radi se o knjizi o američkoj vanjskoj politici, a ne o genocidu ili zločinima u Bosni i Hercegovini. Autor nije nikakav srpski propagandist, nego redovni profesor povijesti i politologije na jednom američkom sveučilištu. Kao i sve druge akademske knjige, i ova je prošla striktni recenzentski postupak, te i to pokazuje da se ne radi o 'poricanju genocida'.
Kad se radi o braniteljskim i drugim bošnjačkim udrugama koje su se javile pismom Predsjedniku Republike, njihovu interpretaciju da svojim prikazom Gibbsove knjige poričem genocid u Srebrenici u potpunosti i bezrezervno odbacujem te je smatram potpuno netočnom, malicioznom i podmetačkom. Ona je usmjerena na stvaranje tenzija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u tom smislu ne doprinosi dobrim odnosima između dviju zemalja. Nigdje nisam poricao genocid u Srebrenici, a još manje sam branio ili zagovarao rat. Upravo obrnuto, još od početka 1990-ih, kad su se drugi mobilizirali za rat, bio sam jedan od sudionika Antiratne kampanje, a svojim tekstovima u Arkzinu i Feralu sam se otvoreno i potpuno beskompromisno zalagao za mir, etničku, političku i vjersku raznolikost, te ideju očuvanja multietničke Bosne i Hercegovine. Isto to činim i danas.
Istodobno, kao sveučilišni nastavnik i znanstvenik, zalažem se za slobodnu akademsku raspravu o svim temama. Bolje bi bilo da se ova rasprava vodila tamo gdje je i započeta, u akademskim krugovima, a ne politizacijom u medijima. Ako se udruge, međutim, žele baviti akademskim pitanjima, moraju prihvatiti pravila koja vrijede unutar akademske zajednice. Ta pravila uključuju i slobodu, odnosno poticanje i slobodno izricanje različitih zaključaka.
A što je cilj ove kampanje? Prava meta napada je politika Republike Hrvatske kojom se podržava jedinstvena i multietnička Bosna i Hercegovina, utemeljena na jednakosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Za nju dr. Hoare kaže da je, praktički, politika povratka u tuđmanizam. Koliko je to istinito, i koliko se meni može predbaciti da sam dio politike retuđmanizacije, mislim da ne treba posebno objašnjavati“, navodi nekadašnji novinar Poleta i Ferala u svome odgovoru bošnjačkim udrugama.
M.M.