U svijetu se obilježava Međunarodni dan sjećanja na Holokaust. Obilježava ga i hrvatski državni vrh. U govoru održanom ovom prigodom predsjednik Vlade Zoran Milanović je istaknuo kako do osnutka NDH u Europi „nije bilo masovnih egzekucija ljudi zato jer su bili drugačije vjere i porijekla“.

Hrvatski sabor danas obilježava Međunarodni dan sjećanja na Holokaust prigodnim programom. Programu su nazočili predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović.

U svom govoru premijer Milanović se osvrnuo na događaje u Hrvatskoj  prije 70 godina, nazvavši ih  'vječnom pričom o borbi zla i dobra u čovjeku'.

„Do osnutka NDH u Europi nije bilo masovnih egzekucija ljudi“

U svome govoru Milanović je istaknuo kako do osnutka NDH u Europi „nije bilo masovnih egzekucija ljudi zato jer su bili drugačije vjere i porijekla“.

- U Hrvatskoj su se te 1941. događale grozne stvari, ne samo prema Židovima nego i Srbima. Moramo se podsjetiti svaki puta da je Jugoslavija okupirana i da se raspala u travnju 1941., da je u tom trenutku rat trajao 1,5 godinu, i da je rat bio uglavnom u zapadnoj Europi i u Poljskoj i da nije bilo masovnih egzekucija ljudi po osnovi njihove boje kože, vjere ili porijekla. U godinu i sedam mjeseci rata toga do tada nije bilo. Bila su bombardiranja, bila je bitka za Britaniju, bilo je puno žrtava, ali ljudi nisu bili ubijani zbog toga što pripadaju drugoj zajednici. Da, generalni protektorat je u Poljskoj osnovao posebnu državu u kojoj je osnivao koncentracijske logore koji još nisu bili logori smrti i geta za Židove u kojima je bilo ubijenih, ali nije bilo sistematske eliminacije. Do tog trenutka jedino je Kristal nacht 1938. događaj u kojem je u jednom danu u jednoj Njemačkoj ubijeno preko 100 Židova. Do travnja 1941. u Europi što po Wermachtu, što po SS-u, što po talijanskim okupatorima nije bilo masovnih egzekucija ljudi zato jer su bili drugačije vjere i porijekla. To se mijenja u travnju 1941. osnivanjem NDH.  kazao je Milanović, te dodao kako su  u nekoliko tjedana, masovna ubojstva ljudi druge vjere i druge nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova – kazao je Milanović.

Nastavio je u stilu srpskih pamfletista Svetozara Livade i Đure Zatezala.

-To se dogodilo nekoliko mjeseci prije napada na Sovjetski savez, tek nakon tog trenutka, krajem lipnja 1941. godine u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova. To još nije vrijeme koncentracijskih logora, to je masovnih ubojstava vatrenim oružjem za koji se vrlo brzo ustanovilo da ne zadovoljava visoke tehnološke potrebe egzekutora. Što je slijedilo nakon toga, to poznajemo. Protiv takve države, Hrvatske, tzv. NDH trebalo je ustati, i to je učinilo puno Hrvata, ne tisuću, nego deseci i stotine tisuće Hrvata. To nije slučajno, država koja se naziva nacionalnim imenom, protiv koje ustaju deseci, a kasnije i stotine tisuća Hrvata, s tom državom nešto nije u redu - rekao je Milanović.

Danas djeca i odrasli, kazao je Milanović, imaju izbora, no tada nije bilo izbora.

- Za one koji su nastradali u konclogorima, a možda željeli otići iz Njemačke, nije bilo izbora. Oni nisu mogli dobiti ni putovnicu, niti otići u Ameriku ili Englesku, oni su bili naprosto ubijeni kao statistička brojka. I od toga nažalost ni danas ni mi kao društvo ne možemo pobjeći, došao je komunizam, došla je osveta. Osveta naprosto moralno nije opravdana. Dogodila se osveta, a prije te osvete dogodio se masovno ubojstvo zatvorenika koji su samo htjeli pobjeći na slobodu iz Jasenovca. Ni to ne opravdava osvetu koja se dogodila mjesec dana kasnije' - rekao je Milanović aludirajući na Bleiburg.

Istaknuo je i kako je zbog takvih iskustava iz prošlosti bitno da u školama imamo predmete kao što je građanski odgoj ne bi li se djecu podučilo različitostima.

Oštre kritike na račun Crkve

Premijer Zoran Milanović govor je zaključio oštrom porukom Katoličkoj crkvi.

-Bilo bi dobro da je i Katolička crkva ovdje predstavljena kao i ostale vjerske zajednice. Očito za to treba vremena' - rekao je premijer Milanović, aludirajući kako na obilježavanju sjećanja na holokaust nije bio nitko od visokorangiranih crkvenih dostojanstvenika.

>>HBK žali što je komemorativni skup u spomen na žrtve holokausta narušen prozivkama na račun Crkve

Katoličku crkvu predstavljao je moderator Nadbiskupskog duhovnog stola Nedjeljko Pintarić, što  je, čini se, Milanoviću zasmetalo. Iako je tijekom premijerovog izlaganja monsinjor Pitarić pokušavao replicirati Milanoviću, to ipak nije po protokolu mogao. Međutim, odgovorio je nakon skupa.

- Nije primjereno prozivanje crkve mjestu i događaju koji smo komemorirali. U Zagrebu se već 15 godina u siječnju održava vijeće HBK i tako je i danas. Bilo je nemoguće sudjelovanje članova HBK i zato su na vrijeme javili da će sudjelovati prvi najviši dužnosnik u hijerarhiji, kazao je monsinjor Pintarić.

R.H.