Ususret Europskome danu sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima (nacizma, fašizma i komunizma), 23. kolovoza, Hrvatska kulturna zajednica Troplet ponovno upozorava domaću i međunarodnu javnost da Bosna i Hercegovina nije ispunila obveze iz Rezolucije br. 1096 o „Mjerama za uklanjanje naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih režima“, iz Rezolucije 1481 o „Neophodnosti međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima“ od 25. siječnja 2006. godine, te iz Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. godine, prenosi.


Troplet zahtijeva da osobe iz javnog i političkog života i političke stranke, a posebno hrvatski politički predstavnici, pokrenu inicijative na svim razinama u BiH kako bi se ispunile obveze iz navedenih rezolucija.

-To se posebno odnosi na usvajanje i provođenje spomenutih rezolucija u parlamentima, službeno obilježavanje „Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima“ u BiH, otkrivanje istine o svim zločinima i procesuiranje počinitelja (posebno komunističkim jer su fašistički i nacistički uglavnom istraženi i kažnjeni, pri čemu su umnogome stradale i nevine žrtve), identificiranje prikrivenih grobišta i mjesta stradavanja te iskazivanje dužnog poštovanja prema žrtvama i ostvarenje prava na ljudsko dostojanstvo i grob. Svjesnost o povijesnim zbivanjima jedan je od uvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti i vodi trajnoj izgradnji razumijevanja i mira, navodi se u priopćenju Tropleta.

Ovim povodom, a uzimajući u obzir (pre)česta veličanja komunizma prisutna u BiH, ove godine posebno “Troplet” podsjeća na obvezu i potrebu uklanjanja naslijeđa bivšeg komunističkog totalitarnog režima. Rezolucija 1096 daje mjere i preporuke, od kojih Troplet ukratko spominje najvažnije:

-Rekonstruirati stare pravne i institucionalne sustave i time otkloniti centralizaciju, birokratizaciju, monopolizaciju i prekomjerno reguliranje, te kolektivizam i konformizam kao i slijepu pokornost i slične totalitarističke obrasce ponašanja.

-Ojačati vladavinu prava, osnažiti trodiobu vlasti (sjetimo se samo nepoštivanja odluka ustavnog suda kod izvršnih vlasti), slobodu medija, zaštitu privatnoga vlasništva, razvoj civilnoga društva i slobodu izbora, kao i poštivanje ljudskih prava.

-Nasljeđe komunizma nosi opasnost da će nastati oligarhija umjesto demokracije, korupcija umjesto vladavine prava, i organizirani kriminal umjesto ljudskih prava (možemo li ovo prepoznati kod nas?).

-Ovaj proces mora sadržavati transformaciju mentaliteta čiji bi glavni cilj trebao biti otklanjanje straha od odgovornosti, te uklanjanje nepoštivanja različitosti, ekstremni nacionalizam, netolorenciju, rasizam i ksenofobiju.

-Pojedinci koji su počinili zločinačka djela tijekom komunističkih režima, trebaju biti tuženi i kažnjeni po standardnom kaznenom zakoniku. Izglasavanje i primjena retroaktivnih kaznenih zakona je zabranjena. S druge strane, dopušteno je suđenje i kažnjavanje bilo koje osobe za čin ili propust, koji prema nacionalnom zakonu u trenutku počinjenja nije predstavljao kriminalnu radnju, a smatrao se kriminalnom radnjom prema osnovnim načelima kaznenoga prava civiliziranih naroda. Tvrdnja da je osoba djelovala pod naredbama ne isključuje niti nezakonitosti niti osobnu krivnju.

-Za osobe koje nisu počinile nikakav zločin ali koje su držale visoke pozicije u bivšim totalitarnim komunističkim režimima i podržavale ih, trebalo bi uvesti administrativne mjere, kao što su zakoni o lustraciji i dekomunizaciji. Svrha tih mjera je isključiti takve osobe iz državnih službi. Pri tome, krivnja koja je pojedinačna, a ne kolektivna i mora se dokazati u svakom pojedinačnom slučaju. Osveta ne smije nikada biti cilj ovakvih mjera, svrha lustracije nije kazniti ljude koje se smatra krivima – ovo je zadaća tužitelja u skladu s kaznenim zakonom – nego zaštititi demokraciju.
-Rehabilitirati sve osobe koje su osuđene za “kriminalna djela” koja u civiliziranom društvu ne predstavljaju kriminalne radnje, i osobe koje su bile nepravedno osuđene. Ovim žrtvama totalitarne pravde bi se trebala dati materijalna odšteta.

-Otvoriti dokumente tajnih službi za javnu istragu. Savjetuje se da se osobama koje su obuhvaćene istragom, na njihov zahtjev omogući pristup dokumentima koji su u svezi s njima držale bivše tajne službe.

-Imovinu, uključujući i crkvenu, koju je država nezakonito ili nepravedno oduzela, nacionalizirala, konfiscirala ili na drugi način izvlastila za vrijeme vladavine komunističkih totalitarnih sustava, u načelu treba vratiti izvornim vlasnicima in integrum.

-Skupština preporučuje da vlasti država pozorno potvrde svoje zakone, propise i procedure u skladu s principima sadržanima u ovoj rezoluciji i da ih izmijene ako je nužno.

Na kraju priopćenja “Troplet” sa žalošću konstatira da BiH nije učinila (gotovo) ništa na ovom planu, te je u velikom zaostatku za drugim zemljama koje su prošle proces tranzicije.

-Ipak, bolje ikad nego nikad. Stoga, istinski uvjereni da je ispunjavanje obveza iz spomenutih rezolucija jedan od preduvjeta koji vode napretku i boljoj budućnosti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, a ujedno i približavanju članstvu u Europskoj uniji, još jednom apeliramo na sve odgovorne pojedince, stranke i institucije u BiH da pokrenu proces usvajanja i provođenja ovih obveza, navodi se u priopćenju Hrvatske kulture zajednice Troplet


M.J.