Posljednjih nekoliko dana u javnosti se sve otvorenije spekulira o podjelama unutar Hrasta, jedne od stranaka na kojima počiva Savez za Hrvatsku.  Kao uzrok podjela određeni su mediji bliski aktualnom predsjedniku Ivi Josipoviću ovih dana u javnost plasirali tezu kako je temeljni uzročnik ovih sukoba želja predsjednika ove stranke Ladislava Iličića da napusti Savez i potpiše koaliciju s HDZ-om.

Poznavatelji prilika u ovoj stranci, međutim, kao glavni izvor nestabilnosti ne navode predsjednika Ladislava Iličića, nego predsjednika zagrebačke organizacije i člana predsjedništva Krešimira Miletića, uposlenika Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i jednog od povjerljivijih suradnika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji uz pomoć svojih najbližih suradnika i nekih izvanjskih faktora želi smijeniti Iličića i ovladati ovom strankom.

Upravo uz ime Krešimira Miletića vezuje se i kontroverzno pokroviteljstvo Grada Zagreba i Milana Bandića nad najnovijom referendumskom inicijativom  „U ime obitelji“ koja ima za cilj selektivnu izmjenu izbornog sustava. Uz  kazano, Miletićevo se ime, kao i imena Marka Rakara i Milana Bandića, sve otvorenije spominju i u kontekstu osiguravanja potpore ovoj inicijativi od strane djela crkvenih struktura.

Gdje je Miletićeva poveznica sa Bandićem i Josipovićem?

O Hrastu se nakon njegovog formiranja u javnosti  stvorila percepcija kao o stranci izrazito desnog i domoljubnog svjetonazora koja ima za cilj „pokupiti“ glasove pojedinaca i skupina nezadovoljnih politikom HDZ-a u vrijeme Ive Sanadera i Jadranke Kosor. Međutim, dobar dio onih koji su u to vrijeme sa simpatijama gledali na politiku Hrasta, ostali su poprilično zatečeni pozicioniranjem ove stranke uz bok strankama koje vode trojica bivših oficira nekadašnje JNA – Vladimir Šišljagić, Marko Lukić (Križić) i Branko Borković.

Analitičari su od početka ukazivali kako u ovoj čudnoj i kontroverznoj suradnji postoje činjenice na temelju kojih se ta suradnja jednostavno može pojasniti, pri tome redovito ukazujući na osobni, ideološki i obiteljski habitus Krešimira Miletića.

Tragom tih naznaka odgovore smo potražili u prašnjavoj arhivskoj građi, koja je dala kvalitetne odgovore na mnoga pitanja vezana uz situaciju u zagrebačkoj organizaciji Hrasta, međusobnom odnosu Krešimira Miletića i Milana Bandića, ali i Bandićevoj potpori referendumskoj inicijativi koju zdušno provodi Željka Markić i njezini najbliži suradnici, po svemu sudeći niti ne sluteći što se iza svega skriva.

Otac Krešimira Miletića bio Bandićev partijski šef i član CKSKH

Tragajući po prašnjavim arhivima pronašli smo podatak da je na XI. Kongresu SKH, održanom 11-13. prosinca 1989. godine u Zagrebu, na kome se vodila odsudna bitka između Ivice Račana i Ive Družića, u vodstvo Centralnog komiteta SRH izabrano 75 novih članova, među kojima se nalazi i ime Luke Miletića, oca predsjednika zagrebačke organizacije Hrasta Krešimira Miletića.

Sudeći prema članku objavljenom u listu Komunist od 15. prosinca 1989., otac Krešimira Miletića izabran je u vodstvo partijske organizacije u Hrvatskoj zajedno sa Ivom Družićem, Ivicom Račanom, Milutinom Baltićem, Dušanom Bilandžićem, Aleksandrom Brozom, Marinom Jurjevićem, Jelenom Lovrić, Viliem Matulom, Zdravkom Tomcom, Lordanom Zafranovićem i drugim visokopozicioniranim dužnosnicima tadašnjeg jugoslavenskog sustava.

Redoslijed izabranih prema broju osvojenih glasova, kako ih je posložio tadašnji glavni i odgovorni urednik lista Komunist Ninoslav Pavić, u broju od 15. prosinca 1989. Izgleda ovako: Ivo Družić, Ivica Račan, Branko Caratan, Jelica Bobić, Boris Malada, Ivan Gržetić, Nada Ciković, Hela Dragović, Zvjezdana Grudić, Ivan Hanžek, Ivan Matija, Dušan Plećaš, Ivo Aničić, Igor Antončić, Ivan Babić, Marija Babić, Slavica Babić, Darko Bakarić, Milutin Baltić, Vera Ban-Marković, Serđo Baskijera, Ivica Bašić, Dušan Bilandžić, Aleksandar Broz, Ivica Car, Darko Crnković, Mirko Cvjetičanin, Marija Erceg, Ivica Fabris, Božo Farkaš, Josip Filipović, Božidar Frančić, Franjo Galeković, Ivan Gajer, Ante Bilić, Dragutin Grđan, Josip Gudelj, Željko Hapek, Antun Ignac, Ivo Jelavić, Ante Jelčić, Ivica Jerčinović, Marin Jurjević, Branko Jurlina, Ante Krstulović, Sveto Letica, Marko Lolić, Jelena Lovrić, Zdenko Mance, Ivan Marković, Vili Matula, Luka Miletić, Luka Obradović, Tatjana Olujić-Musić, Jože Perić, Antun Peruško, Jure Premuž, Nada Rudan, Boris Santo, Zorica Stipetić, Ivan Šifter, Marija Šola, Zdravko Tomac, Lordan Zafranović, Ratimir Žanetić, Ivica Župetić, Branko Žuža, Tome Bacelić, Mirjana Bezbradica, Silva Bukvić, Božo Čapeta, Boris Garek, Ignjatije Malobabić, Danijel Vereš i Jadranka Višnjić. (Izvor: Komunist, 15. prosinca 1989)

'Uhljebljen' u Radi Končaru

Dotadašnji članovi vodstva CK SKH (1986-1989) kojima je mandat završio, a nisu ponovno izabrani pronašli su pričuvne položaje, najčešće u gospodarstvu, ili su se vratili na bivša radna mjesta. Tako su sudeći prema napisima sarajevskog Oslobođenja od 12. prosinca 1989. dotadašnji predsjednik CK SKH Stanko Stojčević „uhljebljen“ u SOUR-u Rade Končar, zajedno sa Lukom Miletićem, tadašnjim predsjednikom predsjedništva GK SKH Zagreba, partijske organizacije kojoj je u to vrijeme pripadao i aktualni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

“Gotovo kompletno rukovodstvo SKH, kojem ovim kongresom istječe mandat, ne planira nastaviti političku karijeru, a neki od njih vraćaju se u radne kolektive u kojima su radili ranije. Tako smo saznali da je Radnički savjet SOUR-a ‘Rade Končar’ tajnim glasanjem za v.d. potpredsjednika Poslovnog odbora za dugoročni razvoj poslovanja imenovao Stanka Stojčevića, a za v.d. člana Poslovnog odbora za kvalitetu Luku Miletića, koji se još nalazi na funkciji predsjednika Predsjedništva GK SKH Zagreba”, objavilo je sarajevsko Oslobođenje 12. prosinca 1989. godine.

Izaslanik na 14. Kongresa SKJ

Uz predsjedanje zagrebačkom partijskom organizacijom i djelovanju u Poslovodnom odboru SOUR-a Rade Končar, Luka Miletić je imao i  značajnu ulogu i u radu 14. Kongresa SKJ.

Miletić  je, sudeći prema arhivskim izvorima, na spomenutom kongresu imao dužnost predsjednikaKomisije za prijedloge i predstavke, što govori i o njegovom značaju među tadašnjim jugoslavenskim komunistima. Zajedno s Miletićem u radu spomenute komisije sudjelovali su: Plana Basri, Pavle Georgijevski, Matija Gjerkeš, Dragić Jokić, Siniša Kamenica, Andrej Kardelis, Andrija Perišić i Zoran Perković.

Nakon gubitka prvih višestranačkih izbora održanih 1990. godine, SKH se pod vodstvom Ivice Račana počinje transformirati u Socijal-demokratsku partiju (SDP). U sklopu tih transformacija u Zagrebu stasa i jedna mlada generacija koja sa političke pozornice polagano miče stare kadrove. Milan Bandić 1993. godine tako dolazi na mjesto tajnika gradske organizacije SDP-a u Zagrebu, nakon čega je uslijedila njegova briljantna karijera.

Dva desetljeća kasnije krug se zatvara. Milan Bandić je gradonačelnik Zagreba a sin njegovog nekadašnjeg partijskog šefa Luke Miletića je predsjednik gradske organizacije Hrasta u Zagrebu i jedan od utjecajnijih čelnika Bandićeve strukture u Gradskoj upravi.

Kad se ovako sagleda cijeli tijek događaja na zagrebačkoj političkoj sceni u posljednji četvrt stoljeća onda nitko ne treba biti iznenađen potporom Milana Bandića referendumskoj inicijativi „U ime obitelji“, niti nastojanjima Krešimira Miletića da uz potporu nekadašnjih partijskih suradnika svoga oca dođe na čelo Hrasta.

Robert Horvat