Sve postojeće GMO sjemenje kontrolira samo šest kompanija: Monsanto, Syngenta, DuPont, Dow, Bayer i BASF.


To su multinacionalne korporacije iz sektora kemije koje dolaze u posjed poduzeća za proizvodnju žitarica kako bi ostvarile kontrolu nad poljoprivrednim tržištem, prodajući sjemenje koje se veže za agro-otrovne proizvode što ih one same proizvode (herbicidi, insekticidi i slično). Uz kompaniju Monsanto, sada poznatiju kao globalni "zlikovac", i sve ove druge GMO korporacije imaju kriminalnu prošlost u koju su između ostalog uključene ozbiljne ekološke katastrofe i djelovanje protiv ljudskog života. Sve su one, jednom otkrivene, bježale od odgovornosti i krivnje pokušavajući iskriviti stvarnost širenjem laži i korupcijom.

Činjenica da su svi genetički modificirani proizvodi homologirani i da je kontaminacija zločin protiv njenih žrtava, znači da bilo koja zemlja koja odobri i dopusti upotrebu GMO-a na svom teritoriju time praktički predaje svoju suverenost odlukama multinacionalnih kompanija koje djeluju u skladu sa svojom glađu za profitom. Nadalje, kad je riječ o ovim multinacionalnim kompanijama, autorizacija sadnje GMO sjemena predstavlja doslovce poklanjanje sjemenja, poljoprivrednika i suvereniteta nad proizvodnjom hrane u šake kriminalaca na širokoj razini.



Legalizirani organizirani kriminal.

Malo toga u svijetu kemije nije povezano s nacističkim gigantom IG Farben, bez njega 2 Svjetski rat ne bi bio moguć.
Sud u Nurnbergu je podijelio IG Farben na Bayer, Hoechst i BASF. Danas je svaka od triju kompanija kćeri dvadesetak puta veća od "majke" IG Farben na vrhuncu razvoja u 1944 godini. Gotovo trideset godina nakon Drugoga svjetskog rata, dužnost predsjednika upravnih odbora kompanija BASF, Bayer i Hoechst su i dalje obavljali bivši pripadnici nacističke stranke.

Američki tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine u Nürnbergu je prefigurirao scenarij protiv IG Farben, ovim riječima: "Ovi rukovodioci IG Farben-a, a ne ludi nacistički fanatici, su glavni ratni zločinci. Ako njihovi zločini ne budu iznešeni na vidjelo i kažnjeni, predstavljati će veću opasnost za budućnost mira u svijetu nego da je Hiltler ostao živ".

Kompanija IG Farben je sklapala velike poslove u inozemstvu i izgradila snažne poslovne odnose s korporacijom DuPont (onom koja je proizvela 40% eksploziva u Prvom svjetskom ratu). Slabo je poznata činjenica da je Monsanto surađivala na projektu Manhattan (stvaranju atomske bombe koje je dovelo do razaranja Hirošime i Nagasakija).Monsanto drži patent za aspartam, najopasniji zaslađivač koji postoji. Monsanto je također usko surađivao s IG Farben-om. Dow Chemical je također imala važnu suradnju s kompanijom IG Farben.




Nedavno je sud u Indiji nakon dvadeset godina dugog ponavljanja zahtjeva od strane oštećenog, donio važnu odluku u slučaju koji se odnosi na jednog od ovih GMO kolosa: Dow. Radi se o jednoj od najgorih nesreća u povijesti: Enormno "slučajno" curenje otrovnog plina iz agro-kemijske tvornice Union Carbide u indijskom gradu Bhopal 1984 godine. Odbor preživjelih (www.bhopal.net) procjenjuje da je broj mrtvih veći od 22.000, i da je 500.000 ljudi ostalo s trajnim posljedicama. 50.000 njih je toliko bolesno da nije sposobno raditi kako bi zaradili za životni opstanak.

Nedavne studije potvrđuju da su i djeca žrtava pretpjela zdravstvena oštećenja. Postotak rođenja deformirane djece u Bhopalu je 10 puta veći nego u ostalom dijelu zemlje, a i učestalost oboljenja od raka je mnogo viša od prosjeka. Voda za preko 30.000 stanovnika Bhopal-a je zbog curenja otrovnih plinova još uvijek kontaminirana. Žrtve i članovi njihovih obitelji su se desetljećima teško borili za medicinsku njegu i plaćene zdravstvene troškove, za čišćenje mjesta nesreće i dovođenje odgovornih pred lice pravde.

Dow je 2001 godine kupila multinacionalnu kompaniju Union-Carbide. Bilo je to veoma sočno širenje unosne prodaje toksičnih tvari i način da se nastavi sa poslovanjem oslobađajući se lošeg ugleda zadobivenog nesrećom u pitanju. Po kupoprodajnom ugovoru, Dow je trebala primiti na sebe sve obaveze koje je imala Union-Carbide. Dow je procijenila na 2 milijarde i 200 milijuna dolara potencijalne štete prouzročene azbestom u Sjedinjenim Američkim Državama, i niti na jedan jedini dolar plaćanje odšteta u Indiji, dokazujući time da što se nje tiče, životi ljudi u južnim zemljama svijeta ne vrijede apsolutno ništa.

Kompanija Dow se nikada nije pojavila na sudu u Indiji, štoviše, zauzet je agresivan stav prema žrtvama traženjem naknade u tisućama dolara od svakoga tko je protestirao ispred njenog sjedišta zbog katastrofe u Bhopalu.

08 lipnja 2010, sud je donio presudu za osmoricu iz upravljačke strukture kompanije Union-Carbide.

Kazna za smrt 22.000 osoba predstavlja bijesan cinizam: Dvije godine zatvora i otprilike 2.000 dolara novčane kazne za svakoga od njih, iako nijedan od šest sigurnosnih sustava u tvornici nije bio u funkciji zbog smanjivanja troškova. Warren Anderson, predsjednik Union-Carbide-a u trenutku eksplozije, glavni i odgovorni za katastrofalnu nesreću, pobjegao je u Sjedinjene Američke Države gdje i danas luksuzno živi, zaštićen od izručenja zidom advokata kompanije Dow.

Daleko od toga da bude samo izoliran slučaj "neke drugačije tvrtke", Dow je i prije bila familijarna s genocidom.  U njoj se proizvodio napalm korišćen u Vijetnamu, a skupa s kompanijom Monsanto dijeli proizvodnju otrovne supstance "Agent Orange", također korištene u Vijetnamu, koja još uvijek uzrokuje deformacije kod unučadi žrtava. I u ovom slučaju, multinacionalne kompanije Dow i Monsanto su pokušale izbjeći plaćanje bilo kakve odštete. Na kraju su se izvukle isplatom tričarije.



Od nedavno, protiv kompanije Dow je pokrenut sudski proces zbog prodaje i promocije, iako svjesni teških posljedica, pesticida Nemagon (DBCP) u raznim zemljama Latinske Amerike, što je uzrokovalo neplodnost kod radnika na plantažama banana (www.elparquedelashamacas.org) i urođene deformacije kod njihove djece. Navedene strahote nisu iznimka već dnevni red GMO kompanija koje sistematski preziru ljudski život, prirodu i okoliš, sve zbog povećanja dobiti.

Dobro je podsjetiti se na primjer, da je kompanija Syngenta nezakonito posadila genetski modificirani kukuruz u zaštićenim prirodnim područjima Brazila, te kasnije zbog prosvjedne okupacije pripadnika "Pokreta zemljoradnika bez zemlje", angažirala oružanu miliciju koja je hladnokrvno ubila Keno-a, jednog od članova Pokreta bezemljaša Brazila. Monsanto aktualno pokušava iskoristiti tragediju izazvanu potresom na Haitiju, kako bi nametnula kontaminaciju i ovisnost te države o njenom genetski modificiranom sjemenju.

Multinacionalna korporacija DuPont je nastavila prodavati pesticide već zabranjene u SAD-u, na primjer Lannate (merhomyl) u Ekvadoru, Kostarici i Gvatemali, izazvavši trovanje tisuće seljaka. Korporacije BASF i Bayer su optužene za slične radnje.

Da li doista možemo vjerovati ovim kompanijama da GMO-genetski modificirani proizvodi ne donose sa sobom i posljedice za prirodni ambijent i zdravlje?
Da li zbilja možemo vjerovati ovim korporacijama da bi bile na oprezu i držale situaciju pod kontrolom kad bi došlo do transgenične kontaminacije svog kukuruza?

 

cromalternativemoney.org