Na današnji prije 15 godina u Daytonu, u američkoj državi Ohio, potpisan je Opći okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, kojim je službeno okončan rat u BiH i ova država ustrojena kao dvoentitetska konfederacija. Sporazum je potpisan u vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, nakon trotjednih pregovora Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u nazočnosti  tadašnjeg američkog državnog tajnika Warrena Christophera.



Službeno je potpisan tri tjedna kasnije, 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.

Sporazumom je BiH podijeljena na dva entiteta, Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Potpisnici su se obvezali da međusobne odnose reguliraju u skladu sa Poveljom UN, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OESS-a, kao i na međusobno poštivanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma na miroljubiv način.

Konferencija u Daytonu trajala je od 1. do 21. studenog 1995. godine. Glavni sudionici, osim Izetbegovića, Miloševića i Tuđmana, bili su glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Prvih pet godina nakon potpisivanja sporazuma, u Daytonu je svakog studenog međunarodnim skupovima obilježavana godišnjica okončanja rata u BiH.

Posljednji put predstavnici država potpisnica i međunarodni posrednici okupili su se u bazi Wright-Patterson u studenom 2000., ali obilježavanju jubileja tada nije nazočio nitko od potpisnika.

U posljednjih petnaest godinai aneks 4. Dayonskog sporazuma je na snazi kao ustav BiH. Međutim, pod utjecajem Vijeća za provedbu mira i Visokog predstavnika u BiH u praksi je donesen čitav niz zakona koji su u suprotnosti sa aneksom 4 daytonskog sporazuma, odnosno važećim ustavom BiH.

Upravo tim zakonskim rješenjima, kao i korekcijama na entitetskim ustavima, položaj hrvatskog naroda u BiH znatno je oslabljen tijekom posljednjeg desetljeća.

Ujedno, zbog tih razloga međunarodna središta moći u posljednje vrijeme vrše znatne pritiske kako bi se tri strane međusobno dogovorile oko donošenja novog ustava, te tako napravile ustavno pokriće za zakonodavnu reformu koju je provela međunarodna zajednica.

Dobar dio analitičara je sklon vjerovanju kako međunarodna zajednica i u budućnosti želi dvoentitetsku BiH, ali sa ojačanom državnom razinom vlasti, što bi ovu državu u biti pretvorilo u bošnjačko-srpsku zajednicu, s hrvatskim narodom kao nacionalnom manjinom.

Upravo zbog tih razloga hrvatskom narodu u BiH ne dozvoljava se mnogo toga što Bošnjaci i Srbi imaju. Zbog tih istih razloga dogodio se i projekt Željko Komšić, smatraju analitičari.

 

HRsvijet