ISTAKNUTE VIJESTI

Križar ili Duh slobode, autora Nikole i Shirley Helen Štedul, pustolovno-domoljubni roman o borbi križara protiv Titove Jugoslavije neposredno nakon II. svjetskog rata, objavila je ovih dana Naklada Pavičić. Roman je izvorno objavljen prije 35 godina u Chicagu. S engleskog su ga  preveli Hrvoje Lorković (poglavlja 1-15) i Nikola Štedul (poglavlja 16-24).


Rijetko se u književnosti, kao i u filmu, tematizira strana koja je u ratu izgubila, a kad je riječ o onima koji su u II. svjetskom ratu izgubili od jugoslavenskih partizana, njih se uglavnom tretira ideološki isključivo, kao neljudske kreature kojima je jedini cilj zločin. Crno-bijela podjela teško da je igdje bila, u mnogočemu i ostala, tako oštra kao u hrvatskoj priči o II. svjetskom ratu. Gotovo nigdje lošeg partizana i dobrog ustaše!

Ovaj roman Križar ili Duh slobode, Nikole i Shirley Helen Štedul u tom je smislu velika novost, iako je prvi (i jedini) put objavljen prije 35 godina u SAD-u. Tema mu je oružana borba križara (ili škripara) - ustaške gerile koja nije priznavala poraz NDH - protiv novog jugoslavenskog poretka. S jedne su strane naši dečki, a to su borci s križićem na bluzi, bivši ustaše i domobrani, koji se bore za domovinu i slobodu, a s druge pripadnici okupatorskog jugoslavenskog režima. Uloge su zamijenjene, što je literarno svježe, a politički provokativno. Dobri su momci križari, a loši Titovi vojnici i milicajci! Da u romanu nema ničeg drugog, bilo bi dovoljno da se Križara nazove inovativnim i privlačnim. Ali roman ima i druge adute, a to su živi likovi, vješta naracija, radnja puna akcijskih prizora, zanimljiv socijalni ambijent ratne Hrvatske i poslijeratne Hercegovine... ukratko: napetost pustolovine i vatreni patriotizam.

Roman je nastao kao plod razgovora s bivšim križarima, kao i s brojnim drugim osobama koje su s križarima bile u rodbinskim vezama ili su im pomagale. Bilješke za knjigu autori su počeli prikupljati u Njemačkoj 1973., a na rukopisu romana radili su u Škotskoj, u slobodno vrijeme, od 1974. do 1976. Objavljen je u jesen 1978. u Chicagu, na engleskom jeziku. Priča se dobrim dijelom zasniva na stvarnim događajima i ponajprije je bila namijenjena drugoj generaciji hrvatskih iseljenika u Americi i drugdje gdje se govori engleski.

Naslovnu je stranicu oblikovao grafičar Mario Jurjević.

Nikola Štedul (1937., Rešetarevo nedaleko od Karlovca) jedno je od najpoznatijih imena hrvatske političke emigracije druge polovice XX. st., osnivač i predsjednik Hrvatskog državotvornog pokreta, koji se 1990. vratio u Hrvatsku i nastavio s političkim djelovanjem. U svijetu se pročuo kad je na njega u škotskom Kirkcaldyju (20. X. 1988.) agent jugoslavenske tajne policije, pištoljem dobivenim u jugoambasadi u Londonu, ispalio šest metaka. Shirley Helen Štedul (1947., Scone, Škotska) diplomirala je u Škotskoj filozofiju i menadžment, a završila je i stručno školu za pisca beletristike. Godine 1953. preselila se s roditeljima u Australiju. U Škotsku se vratila 1974., a od 1991. živi u Hrvatskoj. Za N. Štedula udala se 1965. u Australiji.


M.M.