Obitelji žrtava masovne grobnice u Vrgorcu očekuju pijetet i DNA analizu
Priča oko masovne grobnice u Vrgorcu, u kojoj koja je prije nekoliko dana pronađeno devet ljudskih kostura, ni dalje ne dalje naznake konačnog epiloga. Obitelji žrtava, a riječ je o civilima koji su koncem siječnja 1945. odvedeni iz OZNA-ine tamnice u Ljubuškom i tamo pogubljeni, istodobno su tužni i radosni.
Među žrtvama ovog zločina bio je i Grgo Leko, tetak višegodišnjeg političkog uznika Anđelka Mijatovića.
-Bio sam dijete, upravo navršio šest godina, kada se navedeni zločin dogodilo i, naravno, u našoj se obitelji sa žalošću o tome pričalo i nikada nije zaboravilo. Prva je vijest bila da je tetak Grgo Leko iz Ledinca kod Gruda, koncem siječnja 1945. izveden iz zatvora u Ljubuškom i s drugim zatvorenicima odveden prema Humcu i tamo ubijen. Kasnije je kao pouzdano utvrđeno da je s drugima odveden prema Vrgorcu i tamo smaknut – kazao nam je Mijatović.
>>Anđelko Mijatović: Posljednji dani Križnog puta fra Slobodana Lončara i fra Zdenka Zupca
Mijatović navodi da, prema njegovim saznanjima, žrtve ničim nisu zaslužile takvu sudbinu
-Moj tetak Grgo Leko, otac četiri sinčića, bio je obični čovjek bez ikakvih angažiranja koji bi mogli pridonijeti njegovoj okrutnoj sudbini. Odveden je od kuće u Ljubuški i po svim saznanjima završio je u Vrgorcu. Partizansko-komunistički ubojice taj su zločin, očito, počinili trijezne glave, jer su žrtve odveli iz Ljubuškoga 28. siječnja 1945. – navodi Mijatović, ističući da su potomci žrtve već dali krv i čekaju DNA analizu.
Iznenađen je i razinom poštovanja koja se danas pokazuje naspram tim žrtvama.
- Radi se o žrtvama koje zaslužuju više poštovanja i barem danas dostojanstven odnos prema njihovim posmrtnim ostatcima – zaključio je Mijatović.
Ana Luburić: Moju trudnu majku i strinu ubili su u Vrgorcu
-Moju trudnu majku i strinu partizani su odveli iz Ljubuškog zatvora i ubili na tome mjestu. Skoro sedamdeset godina tražim istinu, a otkad su počela iskapanja na toj masovnoj grobnici, ne mogu oka sklopiti, želim završiti ovu priču nakon toliko godina, hoću pokopati dostojanstveno svoju majku – kaže Ana Luburić, kći jedne od žrtava čije su kosti, vjeruje se, pronađene u masovnoj grobnici u Vrgorcu.
Ana u izjavi za Slobodnu Dalmaciju navodi, kako je došla do informacije da su među ekshumiranima i kosti dviju ženskih osoba.
-U Ministarstvu branitelja rekli su mi da se među ovih devet posmrtnih ostataka nalaze i dva ženska tijela. Radi li se tu o posmrtnim ostacima moje majke i strine, ne znam, jer je navodno još žena tu ubijeno. No, analiza bi trebala to utvrditi – navodi Ana Luburić.
Nezadovoljna je načinom na koji je ekshumacija obavljena.
-Kad sam ih zvala nekidan u Zagreb, svašta sam im kazala, iskapanje s bagerima nije ni po Božjim, ni po ljudskim zakonima, tko ima imalo savjesti, to zna. Onaj bager bio je teži udarac nego metak kad su je ubili - kazala je Ana Luburić iz Mostara čija su majka i strina ubijene na vrgoračkom Novom groblju.
>>Dragan Zovko: Moj otac je odveden iz zatvora u Ljubuškom i ubijen na Novom groblju u Vrgorcu
Dragan Zovko iz Čalića u komunističkim je čistkama ostao bez oca. Smatra se da su njegove kosti također pronađene u Vrgorcu.
- Samo želim doći do kraja, godinama tragam, no ne mogu doći do kraja, a toliko je vremena prošlo…. - prilično emotivno je ponavljao ovaj starac.
Maja Runje: Hrvatsko društvo mora odlučiti je li za žrtvu ili je za ubojicu
Maja Runje, koordinatorica Kruga za trg osuđuje, ali i nastoji razumjeti, propuste tijekom ekshumacije, koju su mnogi pogođeni doživjeli teškom uvredom.
-Moguće je zamisliti da je dio propusta posljedica oskudnih mogućnosti koja Ministarstvu stoje na raspolaganju. Sigurno se ne možemo uspoređivati s Njemačkom čiji samo Savez za skrb o njemačkim vojnim grobištima u inozemstvu može u 2014. računati na 260 milijuna eura iz državnog proračuna te na priloge 120 tisuća svojih članova, djelatnih u 5 tisuća mjesnih ureda. Uredili su 1 600 000 grobova na 459 groblja, postigli gotovo 50 međunarodnih ugovora, surađuju s 6 000 učitelja i profesora, a trajno održavaju ljetna radna logorovanja za mlade volontere - s ciljem pouke o uređivanju grobova, o nužnosti dostojanstva za mrtve i o zalaganju za mir. Uz to su suosnivatelji nekoliko muzeja ili muzejskskih zbirki, a izdaju i brojne publikacije – ističe Runje.
Međutim, istovremeno navodi kako glavni problem, ipak, nisu novci.
-Hrvatska vojna groblja su razorena, masovnih grobnica je na stotine i stotine, ništa se nije smjelo ili moglo raditi preko 60 godina. Osnovna zapreka su nejasne, ambivalentne vrijednosti prema kojima se društvo orijentira. Ne postoji način da žrtve dožive poštivanje i dostojanstveni mir a njihove obitelji priznanje svojih patnji, tako dugo dok se za jugoslavenstvo tvrdi da je vrijednost u temelju države. Nije moguće da društvo doživi vrstu oporavka i razvije kulturu sjećanja, a da se Tita slavi kao značajnu povijesnu ličnost pa mu ime krasi ulice i trgove. Sam je krajem svibnja 1945. isticao: Likvidirali smo dvjesto tisuća bandita, a još toliko smo ih zarobili – kazala je Maja Runje.
>>Vladimir Šumanović: Pozadina partizanskog zločina u Vrgorcu u siječnju 1945. godine
Smatra da hrvatska javnost mora odlučiti je li na strani žrtve ubojice.
-Hrvatsko društvo mora odlučiti je li za žrtvu ili je za ubojicu. U međuremenu je zapravo normalno da bageri kopaju rijetko, a kad kopaju, da kopaju sumanuto – zaključila je Maja Runje, koordinatorica Kruga za trg.
D. Šimić
Vezani članci:
-Dragan Zovko: Moj otac je odveden iz zatvora u Ljubuškom i ubijen na Novom groblju u Vrgorcu
-Vrgorac: Matićevo ministarstvo ponovno građevinskim strojevima na žrtve komunističkih zločina
-Ministarstvo branitelja protiv Vijeća Europe!
-Ministarstvo branitelja: 'U Vrgorcu smo ekshumirali posmrtne ostatke devet osoba'
-Vladimir Šumanović: Pozadina partizanskog zločina u Vrgorcu u siječnju 1945. godine
-Otvoreno pismo ministru branitelja: Prosvjedujemo protiv ovakvog načina iskapanja masovnih grobnica
