Užurbana svakodnevnica, kao i utjecaj privlačnih oglasa tijekom vremena stvorio je prehrambeni trend uzimanja brze hrane. Tako je sve češće kultura hranjenja vezana uz kioske i restorane brze hrane koji nude i dostavu. U javnosti je takva hrana poznata pod nazivom fast food, a označava hranu koja se brzo priprema.

Kako ta hrana sadrži visok udio masnoća, šećera i nezdravih aditiva često se naziva još i junk food, što na hrvatskome znači hrana smeće. U toj su skupini masna, punjena tijesta, masni sir i meso te razne salame u pecivima od bijelog brašna, prženi krumpir, preljevi i umaci puni nezdravih aditiva, umjetnih aroma i boja. Od poznatih jela to su hrenovka u pecivu, prženi krumpirići, različiti burgeri i razni drugi topli sendviči te druga jela slična sadržaja. Uza sve to najčešće se serviraju gazirani i umjetni sokovi. Osim u restoranima industrijski pripremljena brza hrana može se nabaviti u trgovinama, a ona sadrži također visoke količine soli, masnoća, aditiva i šećera te isto tako predstavlja nezdravu hranu. Kad bi uzimanje takve brze hrane bilo iznimka, tad ono ne bi predstavljalo ozbiljan problem. Međutim uzimanje brze hrane poprima zabrinjavajuće razmjere. Najveći problem su naraštaji mladih ljudi kojima brza hrana predstavlja gotovo svakodnevni način prehrane.

Epidemija debljine

Zbog neadekvatne prehrane sve više djece i adolescenata pati od debljine. Brza hrana zbog visokog udjela masnoća i šećera ima visoku kalorijsku vrijednost i time povećava rizik od debljanja. Isto tako ta hrana brzo se probavlja, a i ne balansira odgovarajuću razine energije, pa se nedugo nakon jela javlja ponovna glad. Velike porcije hrane potiču prejedanje, a uz njih se najčešće piju gazirana slatka pića, koja predstavljaju »kalorijske bombe«. Osim toga u restoranu brze hrane obrok se jede brže, što znači da se obično uzme veća količina hrane od potrebne.

Zbog unosa velika djela nezdravih masnoća osobe nemaju dovoljno energije za obavljanje dnevnih aktivnosti, što donosi i druge posljedice osim debljine. Problem debljine i nezdrave hrane izražen je i kod odraslih osoba, kod kojih može uzrokovati niz zdravstvenih problema. Nakon pušenja, debljina je glavni uzrok kroničnih bolesti koje se promjenom u načinu života mogu spriječiti. Najčešće su to povišeni šećer, povišene masnoće u krvi, što utječe na pojavu začepljenih krvnih žila, bolesti srca, povišenoga krvnog tlaka, šećerne bolesti kao i mnogih drugih kroničnih bolesti.

Kombinacije brze hrane

Ako je već teško u potpunosti izbjeći brzu hranu, važno je pokušati njezino uzimanje svesti na minimum i kombinirati ju sa zdravom hranom. Brza hrana može biti neodoljiva kad nastupi glad i zbog toga, kad god je moguće, potrebno je jesti kod kuće prije izlaska van.

Kod naručivanja brze hrane treba uzeti manje porcije bez obzira što se čine premalenim. Hranu treba polako i sjedeći pojesti. Naime istraživanja navode da se brzi obrok pojede za četiri minute, a mozgu je potrebno dvadeset minuta da registrira sitost. Uz obrok svakako treba uzeti salatu, koja predstavlja zdravi obrok ako se pojede bez umaka. Svim brzim obrocima nedostatak su velika količina peciva od bijelog brašna, stoga odrezak ili sendvič treba naručiti u integralnom pecivu, bez umaka i sira, i svakako s dodatkom povrća.

Nezdrava, slatka, gazirana pića bilo bi poželjno zamijeniti negaziranom, mineralnom vodom.

ALTERNATIVA - Može li brza hrana biti zdrava?

Najzdravije jelo je od svježih i prirodno uzgojenih namirnica, pripremljeno na način da minimalno gubi svoje hranjive vrijednosti. Brza hrana može biti zdrava uz planiranje namirnica za obroke te izbjegavanjem onih namirnica i načina pripreme koji su štetni za zdravlje. Najbolja zamjena pizzama, hamburgerima, sendvičima i sličnoj hrani mogu biti svježe voće i sendviči u integralnom pecivu s piletinom, puretinom, ribom, obogaćeni povrćem, svježim kravljim sirom, klicama, bez umjetnih preljeva, umaka, majoneze i slično. Preljevi za povrće mogu se složiti od jogurta, pasirane rajčice, maslinova ulja, s dodacima raznih začinskih trava. Zamjena sokovima koji sadrže puno šećera i umjetnih bojila je voda s nekoliko kapi limuna ili biljni čajevi, kojima se može u manjim količinama dodati med ili smeđi šećer.

Čips, kekse i druge grickalice i deserte treba zamijeniti suho voće i povrće, orašasti plodovi i sjemenke, s kojima također ne treba pretjerivati u količinama zbog kalorija i masnoća. Meso za glavni obrok može se brzo pripremiti uz dodatak integralne riže ili tjestenine i puno svježeg povrća, a marinirana plava riba, također je zdrav i jeftin obrok domaće brze hrane. Na taj način ručak može biti brzo pripremljen i zdrav, a da se ne naručuje gotova hrana koja, osim što je nezdrava, značajno osiromašuje kućni budžet.

Jadranka Pavić