Izdavačko poduzeće Maveda iz Rijeke objavilo je dvije knjige o posrbljavanju i višestoljetnim nastojanjima da se Hrvatima nametne srpski jezik.

Ta je politika vođena iz Beograda, ali je nekoć, kao uostalom i danas, imala znatne pobornike i u Zagrebu. O tom je iscrpnu knjigu napisao akademik Leopold Auburger pod naslovom Hrvatski jezik i serbokroatizam. O razlikama između hrvatskoga i srpskoga jezika knjigu je napisao Artur Bagdasarov pod naslovom Hrvatski književni jezik i njegova norma.

>>Kolumna Mate Kovačevića: 'Jovanovićev karađorđevski pravopis'

Akademik Leopold Auburger je član HAZU, te umirovljeni profesor njemačke i slavenske filologije na Sveučilištu u Münchenu. Napisao je brojne članke iz područja filologije. Za hrvatsku filologiju važne su njegove dvije knjige, jedna je o glagolima u hrvatskom jeziku, a druga o serbokroatizmu, zapravo o politici srpskih nastojanja da hrvatski jezik dugoročno zamijene srpskim jezikom. Navedena knjiga politiku serbokroatizma prati od početaka pa do raspada Jugoslavije. Knjiga predstavlja novu periodizaciju hrvatskoga jezika vezanu za serbokroatizam.

Ruski kroatist dr. sc. Artur R. Bagdasarov objavio je 2004. god. u Moskvi na ruskom jeziku knjigu Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća o normi hrvatskoga jezika i razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika. Navedena knjiga je prevedena na hrvatski jezik i dodani su joj svi članci koje je autor objavio u hrvatskim tiskovinama početkom 21. stoljeća pa zato taj drugi dio i ima naslov Hrvatski književni jezik početkom 21. stoljeća. Navedena knjiga A. Bagdasarova na znanstven i argumentiran način rješava mnoge teorijske i praktične probleme iz područja srpsko-hrvatske jezične konfliktologije.

M.B.