Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas kako u državnome proračunu sredstva za njegov Ured za ovu godinu realno nisu povećana niti za jednu kune već je, kazao je, došlo do određene preraspodjele troškova zbog kojih su ta sredstva povećana za 9,7 posto.

Josipović je to kazao nakon današnjeg posjeta Brodarskome institut u razgovoru s novinarima koji su tražili komentar jučerašnje izjave predsjednice Vlade Jadranke Kosor da su sredstva za Ured predsjednika u ovoj godini povećana za 37,4 posto.

>>Premijerka Kosor: Dobro bi bilo da Ured predsjednika donese mjere štednje

"Proračun Ureda predsjednika realno nije povećan ni jednu kunu. Povećan je za 9,7 posto, dakle ne za 37 posto i to samo zato što je vlada odlučila preraspodijeliti neke troškove, konkretno korištenje državnog aviona, s jedne, nazovimo je centralne kase, na svakog korisnika, pa i na Ured predsjednika. I onda je vlada vrlo korektno za taj iznos povećala i proračun Ureda predsjednika", kazao je Josipović.

Premijerka Kosor kazala je to jučer u Dubrovniku komentirajući Josipovićeve izjave o transparentnosti proračuna i pritom ustvrdila kako bi voljela da je to predsjednik "rekao nama u vladi", a Josipović je danas pojasnio kako je, nakon sjednice njegova gospodarskog savjeta, "bez namjere da kritizira", govorio o međunarodnom istraživanju koje ocjenjuje otvorenost odnosno transparentnost proračuna. Po njemu, rekao je, Hrvatska nije ni najlošija, ali nije ni dobra, nije ni najbolja već je klasificirana kao zemlja u kojoj nisu svi podaci nepristranom čitatelju baš sasvim jasni, pa je, kazao je danas, time dao "jedan prijedlog da se možda otvori jedna nova metodologija i da zajedno napravimo jedan iskorak u kvaliteti proračuna".

"Međutim, izgleda da je neka predizborna nervoza rezultirala izjavom za koju bih samo rekao da najbolje pokazuje da stvari u proračunu ne štimaju. Name, podaci kojima je netko brifirao premijerku su potpuno pogrešni. Prema tome, mislim da će i to biti prilika da Vlada možda razmotri ovaj prijedlog", ustvrdio je.

Dodao je pritom kako on uvijek u razgovorima kaže sve što misli, a da je u izjavi sumirao rezultate sastanka svoga savjeta. "I ne vidim zašto bi to netko shvaćao kao posebni napad ili kritiku. Uvijek nastojim dobronamjerno izložiti neke konstruktivne ideje", rekao je.

Upitan za komentar izjave SDP-ovca Slavka Linića u pogledu istrage o nabavci oružja za Rijeku u vrijeme Domovinskog rata, a u kojoj Linić, uz ostalo, kaže kako je zbog načina postupanja policije vrijeme za reakciju predsjednika Republike, Josipović je odgovorio kako se "u fazi istrage" on kao predsjednik Republike u to ne može miješati, već je to stvar struke.

"U fazi kad postoji neka prijava, kada se to treba raščistiti, državne institucije, barem predsjednik Republike, ne mogu se miješati u meritum. Ali zasigurno, ja bih konstatirao kako je već jedan veći broj prijava koje je policija radila prema nekim pripadnicima političkih stranaka bio odbačen i naravno da to izaziva određena razmišljanja", kazao je Josipović.

Ustvrdio je pritom kako će se "ako se pokaže da je i to jedna od praznih pušaka" trebati ozbiljno razgovarati "o odgovornosti za moguće nekvalitetno postupanje".

Josipović je, na pitanje novinara, kazao i kako svakako očekuje da će Hrvatska sutra dobiti preporuku za zatvaranje Poglavlja 23. Sutra se, naime, očekuje da povjerenik za proširenje Štefan Fuele na sastanku Odbora stalnih predstavnika EU-a (COREPER) upozna veleposlanike zemalja članica s trenutačnim stanjem hrvatskih pristupnih pregovora.

"Znamo da je puno toga napravljeno. Uvijek ističem da je taj napor veliki važan, posebno uz poglavlje 23, kao i to da kad zatvorimo to poglavlje, a hoćemo zatvoriti to poglavlje, moramo nastaviti raditi na kvaliteti pravosuđa i državne uprave jer je to zadaća koja je veća od samog ispunjavanja kriterija za ulazak u Uniju. Moramo kvalitetu usluge našeg pravosuđa, kvalitetu odlučivanja podići na još veću razinu", rekao je Josipović.

Ministarstvo financija na Josipovićevu izjavu: Premijerka raspolaže točnim podacima

Povodom izjave predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića o tome da je „premijerka krivo brifirana" o visini troškova njegova ureda i da „proračun njegova ureda nije povećan za 37 nego za 9,7 posto" oglasilo se Ministarstvo financija.

"Nedvojbeno je i nedvosmisleno da je predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor u svojoj jučerašnjoj izjavi raspolagala točnim podacima. Proračun Ureda predsjednika Republike Hrvatske za 2010. godinu izvršen je u iznosu od 40,5 milijuna kn što je vidljivo iz Izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila 12. svibnja 2011. godine, a isti je objavljen na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske www.vlada.hr.

Proračun Ureda predsjednika Republike Hrvatske za 2011. godinu iznosi 55,5 milijuna kn što je vidljivo iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu kojeg je Hrvatski sabor donio 23. studenoga 2010., a isti je objavljen u Narodnim novinama 140/10., na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske www.vlada.hr i na internetskim stranicama Ministarstva financija www.mfin.hr. Iz navedenih podataka očito je da je proračun Ureda predsjednika Republike Hrvatske za 2011. povećan za 37,4% u odnosu na izvršenje proračuna za 2010. godinu.

Svim građanima dostupni su podaci o planu i izvršenju državnog proračuna za svakog proračunskog korisnika, pa time i Ureda predsjednika. Državni proračun Republike Hrvatske izrađuje se u skladu s međunarodnom metodologijom, a prema proračunskim klasifikacijama koje traže da se podaci iskazuju prema programima, aktivnostima i projektima koji se provode u ministarstvima i drugim tijelima, prema ekonomskoj vrsti rashoda i prihoda, prema mjestu trošenja i prema izvorima financiranja. Tako državni proračuna daje odgovore na sva pitanja vezano uz državnu potrošnju: tko troši, gdje, za što se sredstva troše, s kojom namjenom i iz kojih izvora. Riječ je o dokumentu koji sadrži 1200 stranica.

Polugodišnjim i godišnjim izvještajima o izvršenju državnog proračuna daje se povratna informacija ne samo o potrošnji sredstava (tko troši, gdje, za što se sredstva troše, s kojom namjenom i iz kojih izvora), već i o ispunjavanju postavljenih ciljeva. Godišnje izvršenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu prikazano je na 1474 stranice i sadrži podatke o izvršenju proračuna po organizacijskoj, ekonomskoj i programskoj klasifikaciji, izvještaj o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala, izvještaj o korištenju proračunske zalihe, izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima, obrazloženje makroekonomskih pokazatelja te se na 944 stranice obrazlažu rezultati provođenja programa, aktivnosti i projekata koji su financirani iz proračunskih sredstava.
Ovakvom metodologijom izrade proračuna i praćenja izvršenja, proračunski procesi u Republici Hrvatskoj svrstavaju se među najrazvijenije i usklađene s međunarodnom metodologijom. Promjene proračunskih procesa pratile su se i kroz pregovaračka poglavlja 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 32 Financijski nadzor i 33 Financijske i proračunske odredbe te su izvrsno ocijenjene.

Podaci o proračunskim prihodima i rashodima objavljuju se i na mjesečnoj razini. Objavljene su i vremenske serije najznačajnijih kategorija rashoda od 2003. do 31.ožujka 2011., što gotovo niti jedna zemlja u okruženju ne objavljuje. Navedeni podaci objavljuju se do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Ministarstvo financija godišnje objavljuje i publikacije s podacima o izvršenju državnog proračuna, izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zatim kretanjima javnoga duga, makroekonomskim kretanjima i dr.

Objavljivanjem podataka o proračunu u Narodnim novinama, na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva financija (na mjesečnoj i godišnjoj razini) ostvaruje se visoka transparentnost državnog proračuna."

Predstojnik Ureda predsjednika Republike Joško Klisović opovrgnuo je tumačenje Ministarstva financija

Predstojnik Ureda predsjednika Republike Joško Klisović opovrgnuo je tumačenje Ministarstva financija koje je danas priopćilo da je proračun za 2011. za taj Ured povećan za 37,4 posto, kazavši kako povećanje iznosi 9,7 posto te naglasivši da je Ured predsjednika Republike u prošloj godini uštedio 27,7 posto, odnosno 10 milijuna kuna, od sredstava predviđenih proračunom za taj Ured.

U izjavi za novinare danoj nakon priopćenja Ministarstva financija u kojem ono navodi kako je 'očito da je proračun Ureda predsjednika Republike Hrvatske za 2011. povećan za 37,4 posto u odnosu na izvršenje proračuna za 2010. godinu', Klisović upozorava kako je tu riječ o miješanju krušaka i jabuka. Ocijenio je i kako se radi o tendencioznom tumačenju.

"Po mom mišljenju, nisu uspoređene usporedive veličine jer se, s jedne strane, uspoređuje proračun, a s druge strane potrošnja, odnosno izvršenje poračuna", kazao je Klisović.

Objašnjava kako je proračun Ureda predsjednika za 2010. iznosio 50 milijuna kuna, a za 2011. godinu 55 milijuna kuna te da se, ako se želi vidjeti koliko je Uredu predsjednika povećan proračun, mora usporediti proračun za 2010. s proračunom za 2011. godinu, odnosno 50 milijuna kuna s 55 milijuna kuna.

"Jednostavnom matematikom koju nas uče u osnovnoj školi, da se izračunati kako je to povećanje od 9,7 posto", kazao je predstojnik Ureda predsjednika Republike. Objasnio je kako se to povećanje dogodilo jer je Vlada donijela odluku da će se troškovi korištenja službenog državnog zrakoplova plaćati iz proračuna korisnika zrakoplova, a ne više iz proračuna Vlade.

"A ono što smo danas imali kao tumačenje Ministarstva financija je uspoređivanje iznosa proračuna Ureda predsjednika za 2011. godinu, što je 55 milijuna kuna, s onim što je Ured predsjednika potrošio u 2010. godini, s 40 milijuna kuna. Dakle, ne s onim što je u Narodnim novinama objavljeno i što je Uredu predsjednika odobreno, s 50 milijuna kuna. Dakle, tu smo pomiješali kruške i jabuke", kazao je Klisović i dodao kako je umjesto pohvala za uštedu Ured dobio osudu.

"Umjesto da Ured predsjednika dobije pohvale što je uštedio oko 28 posto proračuna svojim dobrim upravljanjem državnim novcem, mi smo ustvari dobili jednu osudu da nam je proračun povećan za 37 posto, što jednostavno nije točno. Ne znam, ja bih to jednostavno nazvao jednim tendencioznim tumačenjem i ja tu jednostavno mirišim određenu zlu namjeru", rekao je Klisović