19. Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i 17. hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga održano je u subotu 24. listopada na ostacima drevnog grada Bobovca, objavila je Nedjelja.

Molitveni dan za Domovinu započeo je okupljanjem hodočasnika kod rijeke Bukovice podno Bobovca nakon čega je formirana procesija na čijem čelu su bili vojnici s barjacima Vatikana, BiH, hrvatskog naroda te hrvatske komponente Oružanih snaga BiH.

Uz molitvu zajedno su krenuli prema ostacima nekoliko kilometara udaljene utvrde. Ove godine, zbog novonastale situacije s epidemijom covida-19 izostao je masovniji dolazak vjernika.

Svečanu euharistiju na Bobovcu predslavio je vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, a propovijedao je vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić. Suslavilo je 20-ak svećenika među kojima su bili i vojni kapelani te župnici okolnih vjerničkih zajednica.

Prije početka mise pozdrave nazočnima, posebice kardinalu, nadbiskupu koadjutoru te svećenicima kao i predstavnicima društveno-političkog života te oružanih i redarstvenih snaga uputio je generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.

Nadbiskup Vukšić je istaknuo da postoje brojne potrebe i razlozi za koje bi se u BiH danas trebalo moliti, ali u sadašnjoj epidemiološkoj situaciji najvažnije je moliti za zdravlje te je zato uzeo prigodni misni obrazac.

„‚Ne ubij‘ se ne odnosi samo na one najgrublje oblike prekidanja tuđih, ili svoga života nego na svaki oblik ugrožavanja ljudskoga života koji, ne daj Bože, može završiti prijevremenom smrću drugoga“, rekao je nadbiskup koadjutor potičući nazočne da svi budu odgovorni prema sebi i drugima. Potom je zazvao da „Gospod odstrani iz naših života sve ono što nas udaljava od ljudi i od Njega, svaki oblik zla, grijeha, izdaja i svega onoga čime se ne ponosimo“.

Tijekom mise molitvu vjernika pročitali su pripadnici Oružanih snaga i policije.

Na početku propovijedi kardinal je istaknuo kako „kiša koja pada kao da nas želi podsjetiti da smo poškropljeni, kršteni i kao kršćani dolazimo na Bobovac moliti se“.

Nadalje je napomenuo kako ga je posebice dirnula naslovnica novog broja Katoličkog tjednika na kojoj piše „Za domovinu treba imat’ dušu“ te naglasio kako smo ovdje došli s dušom moliti.

„To je Katolički tjednik za ovu nedjelju u kojemu se donosi razgovor s povjesničarom prof. Valentom koji ukazuje da Bobovac treba upoznati iz onog vremena kada je bio kraljevski grad i središte srednjovjekovne Bosne. Udajom Katarine Kosače, rodom od Blagaja, za Stjepana Tomaša Kotromanića posebice se povezuje Hercegovina i Bosna“, rekao je kardinal Puljić progovorivši potom o porijeklu kraljice Katarine i titulama njezine obitelji iz kojeg je Hercegovina dobila ima.

Napomenuo je da su Stjepan i Katarina imali dvoje djece: Sigismunda (Žigmunda) i Katarinu te dodao da je kraljevski par stolovao na Bobovcu.

Govorivši o životnom putu (pret)posljednje kraljice istaknuo je kako je ona gradila crkve i kapelice diljem Bosne, između ostalih, sv. Katarine u Jajcu; Presvetog Trojstva u Vrilima, današnjim Otinovcima kod Kupresa; samostansku crkvu sv. Kate u Kreševu; kapelu kod Fojnice u Kozogradu; crkvu sv. Marije u Grebenu, Krupa na Vrbasu; crkvu sv. Marije u Vrbanjcima kod Kotorvaroša.

Potom je progovorio o vremenu nakon osmanskog osvajanja Bosne kad se kraljica sklonila kod Fojnice, pa na Kupres, onda preko Konjica do Stona i u Dubrovnik, koji joj je morao otkazati dobrodošlicu te je završila u Rimu gdje je radila na oslobođenju djece i domovine.

Nadalje je pročitao emotivno pismo kraljice Katarine upućeno njezinoj djeci koju su osmanlije odveli iz Bosne te ih ona nikad više nije vidjela.

„Sve sam ovo govorio da bismo barem djelić svoje prošlosti upoznali. Stara besjeda kaže da tko ne zna cijeniti svoju prošlost ne zna graditi sadašnjost ni izgrađivati budućnost“, rekao je kardinal i ponovio kako se ne smijemo predavati dnevnoj politici koja prekraja prošlost za interese sadašnjosti.

„Zahvaljujem ljudima od struke koji se ne boje istraživati i opisivati istinitu našu povijest i ne dati se manipulirati dnevnom politikom, jer čuvajući prošlost postajemo svjesni sebe i svoga identiteta. To nije za huškanje nego za mir koji počiva na istini i pravdi“, rekao je nadbiskup Puljić ponavljajući riječi profesora povijesti iz Katoličkoga tjednika koji se zapitao „što je čovjek bez imena bez korijena bez vjere?“

„Na ovom kraljevskom gradu stojimo, na jednom od vrela naše povijesti. Ovdje smo došli upoznati našu prošlost, moliti za umrle te otići ponosni jer još smo živi na našim korijenjima, iako nam uporno žele ogaditi ovu grudu i grobove naših predaka“, rekao je na kraju kardinal i istaknuo kako se ovim zavjetom na Bobovcu želi pokazati da smo ostali vjerni krsnom zavjetu i vjeri otaca.

Na kraju mise okupljeni su zajedno izmolili Molitvu za Sinodu Vrhbosanske nadbiskupije i Molitvu za Domovinu.

Euharistiju je animirao pjevanjem i sviranjem zbog bogoslova Nadbiskupijskoga misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater iz Vogošće.

Po završetku molitvenoga pohoda za sve sudionike bio je pripremljen i podijeljen vojnički grah.

Inače, Molitveni pohod Bobovcu pokrenuo je kardinal Puljić u znak sjećanja na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače 25. listopada 1478., s ciljem ujedinjenja u molitvi za osobne potrebe, za vlastiti narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive. Hodočašće na Bobovac održava se u subotu najbližu tome nadnevku.

Za razliku od prethodnih godina ove je godine iz poznatih epidemioloških razloga nazočilo osjetno manje hodočasnika, ali je lijepo što se tradicija nije prekinula te se može konstatirati kako je Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu istinski zaživio, objavila je Nedjelja.

M.M.