Prije nekoliko dana Republika Hrvatska je na važnom europskom forumu održanom na Bledu doživjela navalu teških uvreda sa strane, ni manje ni više, nego od samog domaćina konferencije, slovenskoga ministra vanjskih poslova.

Zbunjena i zatečena hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova, Marija Pejčinović-Burić, nije znala primjereno reagirati na takvu prostotu u skladu sa situacijom, pa su uvrede slovenskoga ministra, njegove krive teze i pravne prijetnje Hrvatskoj, ušle ne samo u zapisnik nego i u sustav stvaranja nove diplomatske prakse Europske Unije, čiji su se tamo nazočni predstavnici uglavnom priklonili slovenskom stavu i prilično jasno osudili hrvatsku politiku.

Da bi blamaža Hrvatske bila još veća, sudeći prema neslužbenim informacijama, ministrica je izlila na g. Karla Erjavca cijeli niz ružnih riječi nakon sjednice, riječi koje ne pripadaju diplomatskim manirama.

Naravno, da je hrvatska predstavnica uopće bila upućena u namjere slovenskog kolege, a trebala je biti, do tog dvostrukog incidenta sa Slovenijom i sa samim forumom ne bi bilo došlo: ili bi mnogo prije održavanja skupa  hrvatsko ministarstvo sa domaćinima dogovorilo granice rasprave o arbitraži koja  kao epicentar ima Savudriju, ili bi, u slučaju neuspjeha u tome, hrvatsko izaslanstvo odbilo sudjelovati u ovom igrokazu, ili bi ga predvodila neka osoba trećeg diplomatskog ranga.

Spomenici, zastave i nove metode

Već dulje vremena ne čitamo Yu-list, osim kada želimo saznati neku novu izmišljotinu agit-propa. Međutim, sada je isto toliko teško pročitati i drugu zagrebačku novinu, koja u znaku ''toljevštine'' isto tako sipa neistine, spletkarije i ciljane dezinformaciju, te očito nastoji pripremiti čitatelje za nestanak neovisne hrvatske države.

Jučer, u subotu 09. rujna 2017., u manje od tri minute prelistavanja tih drugih novina: na naslovnoj stranici čitamo da ''Mi Hrvati ne znamo što bi s državom'' (znademo, ali infiltrirani komunisti i orjunaši blokiraju državu, pravosuđe, diplomaciju, slobodu medija, hrvatsko jezikoslovstvo i gospodarstvo), zatim u tim današnjim novinama pronađoh cijelu stranicu sa senzacionalnim naslovom, posvećenu ocrnjivanju ''ratnog heroja, jednog od najvećih poreznih dužnika'' u Hrvatskoj.

Još jedan znakovit naslov: ''Oliver Frljić sa studentima pisao partizanske pjesme po tek imenovanom trgu Republike Hrvatske''; itd. Slijedi i promidžba za iseljavanje u Irsku i druge zemlje, a ne nedostaje ni pohvala teroristi Ratku Mladiću, o kojem se s velikim naslovom kaže da je bio ''prvi u Europi koji je javno govorio o prijetnji Islama'' (!!!).

U bivšoj komunističkoj Jugoslaviji bilo je 25.090 spomenika Titu, NOB-u i aparatu terora i smrti, njihovim podvizima izaslužnim članovima KPJ. Ostalo ih je do danas preko 1400, smatra beogradska ''Politika''..… Osim toga, postoji još 2200 imena ulica, trgova, ustanova, tvornica, itd. toga podrijetla.

Samo u Zagrebu ih je još 30. Kumrovec, koji je kolijevka neke obitelji Broz, te Brijuni, točke su obvezne kamo komunistički vodiči vode svake godine turiste iz Hrvatske i inozemstva, kako bi se tamo poklonili ''najvećem sinu'' Jugoslavije.

Dana 28.08.2017., na trgu ''Žrtava Fašizma'' okupilo se je preko tisuću gnjevnih jugoslavena, kako bi protestirali u Zagrebu protiv neminovnog izglasavanja promjene imena nekadašnjega Trga Hrvatskoga narodnoga kazališta, koji je zadnjih preko 70 godina nosio ime crvenog maršala, u časno ime ''Trg Republike Hrvatske''. Na tim prosvjedima, u njihovim povicima pristaše promjene imena Trga proglašeni su ''ustašama'' i 'fašistima'' , a jedna egzaltirana ''univerzitetska profesorica'' se zaklela da će ''milom ili silom'' Titovo ime na trg biti vraćeno.

Jugoslavenske zastave i zastave Sovjetskoga Saveza (da, vjerovali ili ne, zastave SSSR-a !!!) vijorile su se nad okupljenim mnoštvom. Barem jedna trećina tih ''demokrata'' bili su mladi ljudi.

Trojke, kao zločinačka mašinerija, bile su sovjetski izum koji je pokrenuo kaos u Europi i svijetu, a prateći danas na internetu stanovite organizacijske postupke glasovitih ''društvenih mreža'', sto godina nakon pojave tih trojki, španjolski ekspert Gutierres Bastiza opominje da se u lošim rukama, te mreže sve više pretvaraju u logistiku ''svjetskog kaosa, to jest terorizma i luđačkih revolucija''.

Hrvatski je posao danas, i to ponavljamo iz dana u dan, lustracija, pa povratak snage i prava hrvatskim braniteljima bez današnjih još postojećih ograničenja, pa obilna potpora sjeveroistoku Republike Hrvatske i Lici, čije je pražnjenje od autohtone populacije, u stvari poziv nekima da usele. Istinska a ne samo teorijska reaktivacija hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini prava i jedina je zaštita granica Republike Hrvatske i Europske Unije. A svakako tu je i potrega za istragom o konfuznom manevru, začetom od projugoslavenskih snaga u Zagrebu, kojim je dignitet i svetost blaženog kardinala Alojzija Stepinca pokušana staviti u vrlo upitne ruke ...

 

Domagoj Ante Petrić

Share
0