U prostorijama Hrvatskog slova u petak navečer zagrebačka je publika bila u prigodi nazočiti nesvakidašnjem kulturnom događaju. Riječ je o predstavljanju romana Medaljon, proznog prvijenca mostarske književnice Anite Marinac.

O događajima nakon II. svjetskog rata u Hercegovini, te o romanu kao književnom djelu, svoje su stavove ovom prigodom izrekli: Miroslav Međimorec, Benjamin Tolić i Mate Kovačević.

-Mnogo je toga što me je u ovom romanu zapanjilo, potreslo i obradovalo. Zapanjio me strašan zločin, njena širina i dubina koji je Hercegovcima činila jedna ideologija, jedna partija, jedan režim, njegovi poslušnici i izvršitelji. Anita Martinac je kroz stvarnost dopunjenu maštom ukazala na razmjere tog zločina kojeg dugo nismo bili svjesni niti smo znali za njega - kazao je u prigodi predstavljanja ovog romana poznati kazališni redatelj i književnik Miroslav Međimorec.

Govoreći o romanu, istaknuo je kako je autorica istodobno uspjela "ostati ostati u priči i biti stalno udaljena od nje".

-Anita Martinac je u svom Medaljonu dosegnula čudesan spoj divljine i pitomog naroda. Autorica uspijeva ostati u priči i biti stalno udaljena od nje, čini se kao da ta objektivnost kazuje kako je svoje karaktere ostavila same. To je zapravo privid, ona strastveno brani lica svojega romana i s njima je duboko povezana. Ta prividna odmaknutost, ne zauzimanje strane, dezideologizacija, književni je postupak kojim nas autorica zapravo maksimalno zbližava sa svojim protagonistima. Živi opisi pejsaža, snažni junački karakteri, epska borba dobra i zla, tragični pojedinci protiv nadmoćne sile, još neistraženo vrijeme i burni procesi stvaranja komunističke Jugoslavije čine ovaj roman odličnom podlogom za igrani film - istaknuo je Međimorec.

Benjamin Tolić, koji je i osobno emotivno vezan za ovu temu, ocjenio je roman najboljim uratkom takve vrste, koji se oslanja na svjedočenjima izravnih svjedoka i arhivsku građu, dok je Mate Kovačević govorio o povijesnom usudu odmetništva hrvatstva protiv jugoslavenstva.

-Priča se odvija u sjeni Bleiburške predaje i Križnoga puta. Na podlozi smrtnog stradanja 20-ak tisuća (oko 10 %) katoličkih Hrvata u Hercegovini ona slavi hrabrost, ljubav, vjeru u Boga, obitelj i zavičaj. Ispričana je evanđeoski jednostavnim rečenicama na lijepom hrvatskom jeziku s primjesama mjesnog zapadnohercegovačkog govora u dijalozima. Ne zaziva ni mržnju ni osvetu, nego, upravo suprotno, kršćanstvom prosvijetljenu ljubav i oprost. A ta u Hercegovini gotovo sedam desetljeća ušutkivana priča teče tako napeto da se roman čita na dušak. Ima li veće pohvale romanu? - zapitao se Benjamin Tolić.

Odabrane ulomke iz romana čitala je autorica Anita Martinac, koja se na koncu vrlo emotivnim riječima zahvalila predstavljačima i zagrebačkoj publici.

- Dragi prijatelji, nakon ovakvih ocjena koje je roman dobio od eminentnih hrvatskih majstora pisane riječi, kao i atmosfere koja vlada tijekom ove promocije, osjećam se kao da sam dobila Nobelovu nagradu - istaknula je Anita Martinac, zahvaljujući se predstavljačima i zagrebačkoj publici.

Vrlo emotivnoj atmosferi pridonio i nastup Petra Kvesića, studenta 5. godina Glazbene akademije u Zagrebu. Program je vodila Ana Lešić s Laudato TV-a.

 

D. Šimić