Nedavno je u zajedničkoj nakladi Frakture i Franjevačkog samostana Sv.Luke iz Jajca,objavljena zanimljivva i intrigantna proza suvremenog književnika Josipa Mlakića, Na Vrbasu tekija,izdanje izvrsno opremljeno.

Nedavno je agilni nakladnik Fraktura objavilo enciklopedijsko izdanje,fino uređene knjige slovenskog pisca Boris A. Novaka OBITAVALIŠTA DUŠA.Riječ je o trećem dijelu eposa Vrata nepovrata,u prijevodu sa slovenskoga Božidara Brezinščaka Bagole,koji sadrži 40.000 stihova.

Monografija “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću” autora Hrvoja Mandića predstavljena je u srijedu u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Osvrt na knjigu: Miljenko Stojić, Orao leti visoko, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2021.

Knjiga “Usta širom zatvorena” upravo je izašla u izdanju AGM-a. 

Osvrt na knjigu: 'Gospa i Hrvati', autora Josipa Mužića, u izdanju Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja – Marija i Zaklade Vigilare.

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija RH ova je godina proglašena i Godinom čitanja! Razlog tome je taj što je „uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima, na dosad uobičajene načine, to jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena – za čitanje“ – obrazlaže organizator ovu strašno „originalnu“ ideju.

Stanko Bašić, Kršćanstvo i New Age, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2015.

Stanko Bašić dugo je radio u medijima, osobito u Slobodnoj Dalmaciji. Tu je najprije i objavio sadržaj ove knjige u vidu kritičkih tekstova o kršćanskoj i New Age literaturi. Naravno, bilo je to nakon pobjedonosne Oluje, dok smo se još zanosili duhovnom obnovom. Pa je onda opet sve stalo jer su na vlast došli oni koje smo, valjda, Domovinskim ratom stresli sa svoje grbače. Podrazumijeva se da se Slobodna Dalmacija u to časkom uklopila.

Vlatko Majić, Obeščašćivač, Znanstvena knjižnica – Matica hrvatska, Zadar – Pag, 2017.

Vrijeme oko nas je prematerijalizirano i odnosi su u svijetu prepolitizirani, kaže Vlatko Majić, tamo negdje oko sredine knjige, pokušavajući kriknuti da treba drukčije. Pa onda nastavlja da je sve puno buke, dinamike, tehnike i svakojake trke što nimalo ne pridonosi brizi za jezik, misao i knjigu. A za one koji ga dovoljno ne poznaju pri kraju kaže da mu je svijet jednostavan i lijep. Čisti Mediteran, Hercegovina i Dalmacija, sunce, kamen, rijeka u polju i jablani kraj nje. Tu se brusi jezik, igra s njim, voli svoje i uranja time u voljenje drugoga kraj sebe.

Šimun Šito Ćorić, Izgleda, drugog puta nije bilo, Glas Koncila, Zagreb, 2015.

Već i ptice na grani znaju da živimo u tzv. globaliziranom svijetu. I kako je krenulo bit će ga još više. Ratovi ustrajno odrađuju svoje, bukte na sve strane. Kad se primire, trebao bi iz te vatre iskočiti novi svjetski poredak, nadaju se oni koji povlače konce iz sjene. Eh, ti ratovi. I danas kao i onda kad je živio junak iz ovoga našega romana.