Književni kritičar, publicist i novinar Boris Postnikov proteklih je godina marljivo konstruirao postjugoslavensku književnost. Vrhunac je toga rada doktorska disertacija “’Postjugoslavenska književnost’ – konstrukcija polja” (2024),[1] koja je pretočena u knjigu Književna republika Jugoslavija od 1989. do 2022. (Durieux, Zagreb, 2025).[2]
U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru 18. rujna 2025. godine, s početkom u 19 sati, održat će se premijera povijesne drame "Diva" redatelja Branka Perića. Film traje 100 minuta, piše Bljesak.info.
U Galeriji „Stećak“ u Kleku 1. je kolovoza 2025. otvorena pomalo drukčija izložba, kakvih je u bogatoj likovno-izlagalačkoj djelatnosti Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti u više četiri deseljeća, bilo nekoliko, i možete je razgledati do kraja mjeseca, u večernjim satima. Mladim je autorima, koji su na svojim sveučilištima Akademiji likovnih umjetnosti i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu nedavno diplomirali: Katarini Kocijan, slikarici i Vidu Šešelju, arhitektu, pružena prilika da povežu svoja razmišljanja o umjetnosti.
Nakon uspješne skulptura hrvatskih kipara posvećenih književniku i prevoditelju TINU UJEVIĆU, povodom 70. obljetnice smrti, Neretvanska riznica organizira drugu ljetnu izložbu u Galeriju STEĆAK u Kleku.
Prikaz knjige: Davor Dijanović, Postojanje, Vlastita naklada, Bjelovar, 2023.
Prikaz knjige: Valerija Ćorić, U osvit slobode, Matica hrvatska, Čitluk – Opuzen, 2025.
Prikaz knjige: Valerija Ćorić, U osvit slobode, Matica hrvatska, Čitluk – Opuzen, 2025.
U Međugorju je sinoć, u okviru manifestacije Svibanjske svečanosti, koja se održava povodom proslave Dana općine Čitluk predstavljena je knjiga „U osvit slobode – Razgovori s fra Slavkom Soldom“ autorice Valerije Ćorić i otvorena izložba slika akademske grafičarke Mirjane Drežnjak Naletilić i akademskog slikara Marija Naletilića.
U Europskom parlamentu u Bruxellesu otvorena je izložba pod nazivom “Kraj Drugog svjetskog rata i zločini komunizma”, uz prateću konferenciju posvećenu komunističkim represijama koje su desetljećima bile izostavljene iz europskog povijesnog diskursa.
Iako je Hrvatska stekla državnost prije više od 30 godina po mnogim atributima suvereniteta Republika Hrvatska je još uvijek na ovaj ili onaj način zarobljenica jugokomunističkog mita koji ju je u ime velikosrpstva držao pod kontrolom cijelo vrijeme trajanja komunističke Jugoslavije. Najistaknutiji primjer tog mita je upravo Jasenovac koji i danas služi velikosrpstvu, odnosno četništvu da u duhu poznate teze srbijanskog akademika i jednog od čelnika velikosprstva Dobrice Ćosića o laži kao važnom instrumentu velikosrpske politike promiče navodnu ugroženost Srba u Hrvatskoj.