Logo

U ranu zoru 11. siječnja 1972. godine otpočela su uhićenja istaknutih hrvatskih domoljuba na čelu sa Tuđmanom, Veselicom, Gotovcem i Pavletićem.

Nakon Titova udara u Karađorđevu potkraj 1971. godine i političke osude, a zatim i  smijene, tadašnjeg hrvatskog  političkog vodstva zbog tzv. masovnog pokreta i nabujalog hrvatskog nacionalizma, kako se tada govorilo i pisalo, u najvećoj je tajnosti  pripremana represivna policijska akcija protiv najistaknutijih hrvatskih domoljuba, koji su se tih godina posebice istakli.

U ranu zoru 11. siječnja 1972. brojne skupine tadašnje UDB-e otpočele su operativnu akciju s ciljem uhićenja  desetorice hrvatskih domoljuba.

Tog siječanjskog jutra na udaru policije našli su se: Marko Veselica, Šime Đodan, dr. Franjo Tuđman, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić, Jozo Ivičević-Bakulić, Zvonimir Komarica, Ante Glibota, Ante Bačić i Vlatko Pavletić.

U premetačinama, koju su vodili policajci srpske nacionalnosti, nisu nađeni nikakvi kompromitirajući spisi koji su mogli ukazivati na bilo kakvu zavjeru protiv države ili špijunažu za račun neke strane sile, kako su znale često isticati tadašnje komunističke tiskovine.

Uskoro su se uhićenici, razbijeni u manje skupine, našli pred tadašnjim komunističkim sudovima, i to pod optužbom  koja ih je teretila za izmišljene političke zločine. Optužnice su bile sastavljene teškim riječima poput nacionalizma, separatizma, kontrarevolucije i nasilnog obaranja socijalističkog sustava.

Sudske kazne bile su primjerene lažno iskonstruiranim optužnicama. Uskoro su se zaredala i druga uhićenja i suđenja hrvatskim domoljubima. U odmazdi nad nositeljima i protagonistima hrvatskog proljeća uhićene su stotine ljudi, a nekoliko tisuća ljudi ostalo je bez posla. Ovi događaji rezultirali su odlaskom u  svijet  novog vala hrvatskih ljudi  koji pod stalnom policijskom represijom u zemlji nisu bili u mogućnosti osigurati egzistenciju sebi i svojim obiteljima.

U naredna dva desetljeća, sve do ranih devedesetih, Hrvatsku je bila okovala dobro poznata hrvatska šutnja. Svu vlast imali su jugoslavenski unitaristi predvođeni Vladimirom Bakarićem, Milkom Planinc i Jakovom Blaževićem.

Za to razdoblja "olovnih" sedamdesetih vezna je i inicijativa tadašnjeg člana CK SKH Ante Josipovića, inače oca sadašnjeg hrvatskog predsjednika, koji je dolaskom na vlast Milke Planinc naglo politički profitirao. Kao novoimenovani director Croatia osiguranja otac današnjeg predsjednika se zalagao za promjenu imena te tvrtke, jer je previše nacionalističko.


Marin Jurković


Vezani članci:


Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.