Logo

Priča o partizanskom zločinu u Vrgorcu 15. lipnja 1942. i ubojstvu 33 civila koju je prije nekoliko dana pokrenuo HRsvijet, čini se, dobiva svoj epilog i u ostalim medijima. Nakon sarajevske Slobodne Bosne o ovome piše i današnja Slobodna Dalmacija. Dvojbeno je samo što čekaju istražna tijela u Zagrabu i Sarajevu.

‘Učestvovao sam kao podrška u akciji u kojoj je oslobođen Vrgorac polovicom 1942. godine. Nisam učestvovao u samom napadu i znam da je tamo ubijeno između dvadeset i trideset Vrgorčana, o čemu su dalmatinski partizani šutili kao ribe. Bila je to osveta komšija-komšiji, koji su na taj način riješili njihove lokalne obračune i tu je stradalo najmanje dvadeset, trideset nevinih ljudi“.

Ovo je u intervjuu za sarajevski tjednik “Slobodna Bosna“ izjavio Jure Galić (rođen 20. rujna 1921. godine u Bijači kraj Ljubuškog), aktualni predsjednik SUBNOR-a BiH i pripadnik Biokovskog partizanskog odreda od njegova osnutka 7. lipnja 1942. godine.

>>EKSKLUZIVNO: Ratni zločini u Vrgorcu – uzroci, glavni protagonisti i imena svjedoka

>>Jure Galić za Slobodnu Bosnu: Bio sam očevidac partizanskog pokolja civila u Vrgorcu 15. lipnja 1942.

>>Nenad Bach: Među žrtvama u Vrgorcu 15. lipnja 1942. je i moja baka Iva Jerkušić

Njega se sumnjiči za brojne ratne i poratne zločine u trokutu Metković – Biokovo – zapadna Hercegovina. Iako je u svojoj knjizi “Vrijeme i ljudi“ opisao svoj ratni put i događaje, ovo je prvi put da Jure Galić otvoreno govori o ubojstvu nevinih osoba (među kojima i devet žena) u Vrgorcu. Ali rodijak Rojak (Rođak) nije u tome sudjelovao. On je samo davao podršku. A odgovornost za organizirano strijeljanje civila na vrgoračkom groblju prebacuje na seoski obračun.

No, ovo priznanje svakako bi moglo biti dovoljan razlog Državnom odvjetništvu RH za pokretanje kaznenog postupka za ratni zločin. Ako se i uvaži njegova izjava da nije sudjelovao u ubojstvu, mora ga se teretiti kao čovjeka koji je davao “podršku“ ili barem saslušati kao očevica i sudionika.

>>Hoće li Karamarko zbog ratnog zločina istražiti i oca Mladena Bajića?

>>Glasno promišljanje o "Novoj pravednosti": Kakvo drvo - takav klin!

U Ljubuškom spremaju optužnicu protiv Rojaka zbog njegovih ratnih i poratnih zločina. Iako se često hvalio svojim podvizima u Hercegovini Jure sada pere ruke i od ubojstva 66 hercegovačkih fratara. Premda je 7. veljače 1945. godine boravio u Širokom Brijegu kao član Okružnog komiteta za zapadnu Hercegovinu, on opet pere ruke poput Pilata, a odgovornost prebacuje na dalmatinske partizane.

“Na Širokom Brijegu je bilo najteže, jer je ustaštvo tamo utjecajno”, kazao je za “Slobodnu Bosnu” Jure Galić.

“Pogotovo je bio utjecajan katolički kler koji je bio skoro apsolutno ustaški orijentisan. Naši su tu napravili jedan džumbus. Radnje su bile isprovaljivane, a zapovjednici dalmatinskih postrojbi nisu mogli vladati jedinicama i pojedincima.”

>>Povijesna analiza: U predvečerje partizanskog napada na Široki Brijeg

>>EKSKLUZIVNO: Kraška vrtača nedaleko od Kozice skriva tajnu o smrti jedne skupine širokobrijeških franjevaca

>>Marijan Primorac - Narodni heroj ili Rankovićev egzekutor?

Opet Jure nigdje, a krivi Dalmatinci. Čudno da je u svojoj nedavno napisanoj biografiji istaknuo da nigdje i nikad nije ni mrava zgazio. A ja od mnogih čuo da je taj snažni dvometraš i nakon rata, kao svemoćni okružni tužitelj u Mostaru, znao meračiti nad “klasnim neprijateljima“, posebice onim snažnijim.

"Bogunović je naredio strijeljanje 33 civila"

U Vrgorcu još nisu zacijelile rane od krvavog lipnja iz 1942. godine kada su partizani bez istrage i suda strijeljali trideset troje nevinih civila. Za vrijeme bivše države o ovom strašnom zločinu malo se govorilo iz straha za vlastitu sigurnost, pa zbog toga istraga nikad nije pokrenuta, niti počinitelji kažnjeni. Tako je bilo sve do devedesetih.

- Mi smo se 1990. godine obratili Hrvatskom žrtvoslovnom društvu, na čijem je čelu bio dr. sc. Zvonimir Šeparović, da pokrene kazneni postupak pred državnim organima protiv nalogodavaca i izvršitelja zločina iz 1942. godine. Međutim, unatoč priloženoj dokumentaciji istraga nikad nije pokrenuta. Bivši admiral JNA Petar Bogunović, naredio je taj zločin, a čuo sam da je u njemu sudjelovao i Jure Galić. Obitelji stradalih namjeravaju protiv Jure Galića i ostalih sudionika podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu – kazao nam je bivši vrgorački gradonačelnik Ljubomir Markotić, čijeg su djeda i ujaka partizani strijeljali 1942. godine, te je pojasnio:

– O tom zločinu postoji svjedočenje Branke Markotića, koji je sudjelovao u tom napadu, kao i izjava Stanke Borovca, koji je spasio moju majku od strijeljanja. Tijekom tog krvavog lipnja Vrgorac je dobio i svog heroja, a to je bio pokojni grobar Filip Roglić, koji je pokopavao žrtve. Naime, Roglić je na jednoj žrtvi osjetio otkucaje bila, prenio ju je u obližnju kuću, a u prazan sanduk stavio je kamenje i pokopao ga zajedno s ostalim žrtvama. Juri Galiću i njegovoj ekipi stavlja se na teret još jedan zločin, koji su partizani počinili u siječnju 1945. godine u Vrgorcu.

– Prilikom povlačenja iz zapade Hercegovine partizani su iz ljubuškog zatvora prema Vrgorcu odveli više od četrdeset civila, među kojima je bio i fra Maksimilijan Jurčić (ujak bivšeg SDP-ova gospodarskog stratega Ljube Jurčića). Potom su ih odvojili u dvije skupine, jednu grupu su strijeljali na putu prema Kotezima, a drugu na vrgoračkom Novom groblju. Pretpostavlja se da se u toj grobnici nalazi četrdesetak žrtava. Vjerujem da su u tom događaju sudjelovali Jure Galić, Marijan Primorac i Pero Jelčić, a o tome je Galić i pisao u svojoj knjizi “Vrijeme i ljudi“ – naglasio je fra Miljenko Stojić, voditelj Vicepostulature za istraživanje i prikupljanje građe o stradalim hercegovačkim franjevcima, te dodao kako se nada da će uskoro početi iskapanja i na toj masovnoj grobnici.

 

Slobodna Dalmacija

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.