Koncept energetskog razvoja Hrvatske mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, kako bi se doprinijelo povećanju kvalitete života građana i osiguranju nužne transformacije gospodarstva, istaknuo je u utorak premijer Andrej Plenković.
Hrvatska država i društvo suočeni su s dva velika izazova kakvi su zadesili zemlju, prije svega s potresima prvo u Zagrebu a potom još težim na Banovini, a zatim s pandemijom virusa Covid 19 koji je prijetnja cijelom čovječanstvu. U takvim okolnostima očekuje se od državnih institucija da djeluju brzo i učinkovito, ali se to nažalost ne događa.
Kod nas je već pomalo gužva "na ovim prostorima" (što god to značilo) od silnih "veličina" - političkih, znanstvenih, glazbenih, književnih, glumačkih…Ima ih na sve strane. Žal za vremenima kad su "ovi prostori" bili omeđeni granicama Titove "Juge" kod mnogih još uvijek ima golemu pokretačku snagu, barem ako je suditi po emocijama i sentimentima pojedinaca.
Ni mjesec dana nakon početka cijepljenja protiv korone u Hrvatskoj je zaustavljeno daljnje procjepljivanje stanovništva. Moralo se to napraviti jer je američki Pfizer neočekivano i naglo prekinuo s EU ugovorene isporuke, pa su u Hrvatskoj odlučili svaku novu dozu cjepiva čuvati za 50-ak tisuća onih koji su cijepljeni prvom dozom.
Odlazak Karoline Vidović Krišto i dr. Milana Vrkljana iz Domovinskoig pokreta s jedne je strane oslabio politički projekt Miroslava Škore, a s druge je strane na određen način olakšao parlamentarnu poziciju Plenkovićevog kontroliranog HDZ-a. U tom kontekstu postavlja se pitanje kakav je utjecaj taj odlazak dvoje eksponiranih zastupnika Domovinskog pokreta imao na poziciju SDP koji je ionako oslabljen s jedne strane unutarstranačkom krizom a s druge strane pojavom nove ljevičarske grupacije predvođene Tomislavom Tomaševićem. Nije trebalo dugo čekati da se razjasni stajalište ne SDP prema Domovinskom pokretu, nego Domovinskog pokreta prema SDP-u.
Što bi bilo od Njemačke da je nastavila s crnokošuljaškim i smeđokošuljaškim tradicijama i hakenkreuzovskim oznakama? Prema tome, to je bila jedna od glavnih smetnji za međunarodno priznanje Hrvatske, istaknuo je Tuđman gostujući u emisiji 2 u 9 Romana Bolkovića, ratne 1992. godine
General Luka Džanko, koji je bio jedan od zapovjednika te oslobodilačke operacije 1993. godine, ove godine prvi put nije pozvan na obilježavanje obljetnice operacije Maslenica, piše Jutarnji.hr.
Prirodne nepogode i katastrofe su iznimni događaji koji mogu imati velike utjecaje na popularnost čelnih političara izvršne vlasti. Ako bitan dio populacije percipira vrstu prirodne nepogode ili katastrofe kao iznimno veliku opasnost, odnosno kao da su im ugrožene osnovne životne potrebe, postat će fokusirani samo na taj problem. Zanemaruju sve ostale probleme. Takvu pojavu odavno je opisao Maslow kroz ljestvicu hijerarhije potreba.
Nismo jedina zemlja u Europi koja ima dinamičan i turbulentan društveno-politički život. U nekima je on istini za volju i daleko življi pa se jednim dobrim dijelom odvija na ulicama, što kod nas ipak nije slučaj.
Damir Krstičević u prigodi 28. obljetnice VRO Maslenica zahvalio je braniteljima i suborcima na uspješno provedenoj operaciji i žrtvi koji su podnijeli za Hrvatsku.