Zanimljivim pojavama svjedočimo ovih dana u Hrvatskoj. Nakon bezumnog napada na Trgu sv. Marka prvo smo čuli informaciju kako nije bilo sigurnosnih propusta ali se odmah zatim dogodila promjena sigurnosnog režima na Trgu sv. Marka.

Nakon toga smo čuli prozivke oporbenih čelnika na račun Vlade, da bi na koncu, puno prije okončanja službene istrage, od samog državnog vrha čuli, kako je riječ o terorističkom činu.

Stoga se čini zanimljivim podsjetiti na djelove javnog Izvješća SOA-e iz 2019. u kome su izneseni detalji prosudbe o terorizmu i ekstremizmu u Hrvatskoj.

U poglavlju "Stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj je stabilno i bez naznaka destabilizacije", djelatnici SOA-e navode da je teroristička prijetnja u Hrvatskoj vrlo niska, ali da se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti. 

"Teroristička prijetnja na teritoriju Republike Hrvatske i dalje je niska. Iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti, tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj nije bilo indikatora koji bi ukazivali na povećanje terorističke prijetnje. Međutim, u terorističkom napadu talibana na NATO-ovu misiju Resolute Suport u Afganistanu u srpnju 2019. godine poginuo je jedan, a ranjena su dvojica hrvatskih vojnika", piše u izvještaju.

Također, u istom dijelu izvještaja dodaju kako najveću prijetnju ipak stvara islamistički terorizam. 

"Najveći rizik po pitanju terorističke prijetnje predstavljaju regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije/Iraka. U Republici Hrvatskoj salafitska populacija je malobrojna i ne zagovara nasilje niti terorizam", dodaju djelatnici SOA-e u izvještaju.

Zanimljivo je da SOA u nastavku izvješća potvrdila mogućnost takozvane "samoradikalizacije", što odgovara postupcima koji su se dogodili prilikom nedavnog napada na Trg sv. Marka.

"Iskustva zapadnih država pokazuju da su izvršitelji terorističkih napada često osobe sa psihičkim poremećajima koje su se samoradikalizirale. Stoga, latentnu opasnost predstavlja mogućnost nepredviđene samoradikalizacije pojedinaca koji bi, inspirirani terorističkom propagandom ili zbog psihičkih poremećaja, mogli pokušati izvesti teroristički čin", naglašava SOA.

Ipak, u prošlogodišnjem izvještaju SOA-a ističe kako ekstremizam u Hrvatskoj nema potporu javnosti.

"U Republici Hrvatskoj ni jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera. Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti. Stoga, ni jedna vrsta ekstremizma u Republici Hrvatskoj trenutno ne predstavlja značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti te se prijetnja procjenjuje niskom", zaključuje se u izvještaju.

M.M.