Kandidat predsjednika Zorana Milanovića za predsjednika Vrhovnog suda Radovan Dobronić, u svom je programu komenitrao i dvije teme koje itekako privlače interes javnosti. Jedna je izručenje hrvatskih državljana temeljem europskog uhidbenog naloga, a jasno je da se tu misli na slučaj bivših jugoslavenskih obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustača. Druga je pozdrav 'Za dom spremni', piše Direktno.hr.

Državno sudbeno vijeće objavilo je životopise i programe svih petoro kandidata trećeg javnog poziva, a na stranicama  19 i 20 svog programa Dobronić je napisao:

"Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća.

Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti".

Iznio je i stav o pozdravu "Za dom spremni" te i taj dio prenosimo u cijelosti.

"Isto tako, bilo je puno govora o pozdravu 'Za dom spremni' i pitanju je li on dopušten u javnom prostoru ili nije. Taj pozdrav kao obilježje ustaškog pokreta nije dopušten i to stoga jer je Ustavom RH jasno određeno da je RH, među ostalim, nastala na tekovinama ZAVNOH-a, pored toga je Ustavni sud RH u više odluka o tome iznio jasan stav.

Pored toga, želim naglasiti da bi isti zaključak bio i da toga nema u Ustavu. Naime, RH članica je EU-a i NATO-a, dakle dio moderne zapadne civilizacije, koja se velikim dijelom zasniva na idejama Atlantske povelje i borbe protiv fašizma, stoga je riječ o poštivanju civilizacijskih tekovina i o potrebi da se jasno razgraniči dobro od zla. U tom dijelu nikakav pravni i/ili moralni relativizam ne dolazi u obzir. Dakle, navedeno pitanje uopće nije ideološko, sve stranke - bile one lijeve ili desne - moraju prihvatiti da je bilo koji oblik fašizma, dakle i ustaški, apsolutno neprihvatljiv u hrvatskom društvu", napisao je Dobronić. 

 

M.M.