Pozadina sukoba predsjednika Zorana Milanovića i HDZ-ova ministra prometa Olega Butkovića, koja traje nekoliko dana, ima i vrlo dubiozan sloj vezan za širu, međunarodnu politiku i otvara pitanja ne samo o privatnim vezama s osobama s liste sankcioniranih zbog ruske agresije na Ukrajinu, nego i o korištenju utjecaja i pozicije, ali i uključivanju državnika trećih zemalja u takve aktivnosti.

 

 Prema istrazi i saznanjima Večernjeg lista koja dolaze iz više zemalja, uz Željka Runju, bivšeg potpredsjednika Rosnjefta, i Zorana Milanovića vežu se i imena sada bivše, a tada aktualne mađarske predsjednice Katalin Novák (njezin boravak na Braču), ali i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

Dok Milanović Butkovića proziva da je njegov otac dobio 110 tisuća kuna za obnovu svog kampa Povile, a da je onda Butkovićevo ministarstvo dalo osam milijuna kuna za gradnju novog lukobrana, kao i za poslovanje Butkovićeva brata s državnim tvrtkama, Butković spočitava Milanoviću da je lobirao za “sankcioniranu osobu”.

>>

Milanović u odgovorima netočno navodi da je Butković “oklevetao osobu” navodeći da je pod sankcijama EU.  Butković je spominjao samo “sankcioniranu osobu”, a  Runje je pod sankcijama Velike Britanije i Kanade.

Riječ je o Željku Runji, bivšem potpredsjedniku najveće ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, koji je s te pozicije odstupio netom nakon uvođenja prvih zapadnih sankcija, isto kao i njegov kolega iz uprave Casimiro Didier, što ih ipak nije spasilo od reperkusija.

Njegova pozicija u međunarodnom pravu danas je sljedeća: njega su na zapadu sankcionirale sve države koje su ga formalno – zbog državljanstva – mogle staviti na listu. Pod sankcijama je Ujedinjenog Kraljevstva zbog veze i benefita te zbog pomoći ruskom režimu.

Stavljen je pod sankcije odmah nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, u ožujku 2022. Bila je riječ o tzv. privremenim ili preventivnim sankcijama, s ograničenim rokom trajanja, za vrijeme kojeg su britanske vlasti imale zadatak pobliže istražiti i proučiti dokaze o povezanosti s režimom u Moskvi.

Nakon isteka tih privremenih sankcija, i nakon prikupljanja i analize dokaza, promptno je 2. kolovoza iste godine stavljen pod “stalne” mjere ograničavanja koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.

U ožujku 2023. Britanija je protiv Runje uvela još jednu vrstu sankcija – one za usluge povjerenja, koje obuhvaćaju i elektronički potpis. Također, Runje je na listi sankcioniranih i u Kanadi.

Runje pak nije pod sankcijama EU jer u pravilu – a i u praksi – na toj listi nema nijednog državljanina Europske unije, što Runje, s hrvatskim državljanstvom, jest.

Postoji i vrlo opsežna lista sankcioniranih u SAD-u, no nije ni na njoj. Doznajemo da je razlog taj što, neslužbeno, Runje ima i američko državljanstvo, a SAD na listu ne stavlja svoje državljane, po istom principu kao i EU.

Stoga ga sve ostale “zapadne zemlje” koje imaju svoje liste – a to su samo Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada, gdje Runjino državljanstvo nije prepreka uvrštavanju na popis, imaju pod sankcijama. Od sankcija EU i SAD-a, dakle, “štiti” ga državljanstvo.

Runje, a o tome se javno zna i zbog prijava za bespravnu gradnju na pomorskom dobru, ima kuću u Bobovišću, mjestu na otoku Braču. Tamo je, potvrđuje nam više izvora iz više država, ovoga ljeta boravio Milanović, ali tamo je doveo i tadašnju predsjednicu Mađarske Katalin Novák.

Za taj posjet i druženje političkog vrha dviju država sa sankcioniranom osobom zbog veze s Kremljem ne zna se ništa javno jer o tome ništa nije rečeno ni u Hrvatskoj, ali ni u Mađarskoj.

>>

Inače, predsjednik Milanović je, kada je objašnjavao svoje putovanje u Albaniju brodom HRM-a i vojnim helikopterom, objašnjavao kako predsjednik u svim prigodama sa stranim dužnosnicima “predstavlja Republiku Hrvatsku”, pa bi se analogijom moglo zaključiti da je na Braču bila riječ o tajnom službenom hrvatsko-mađarskom susretu s ruskim poslovnim čovjekom koji je pod sankcijama.

Nešto slično dogodilo se i kad je, u tajnosti, Milanović ugostio Milorada Dodika.

Što su točno hrvatski predsjednik i mađarska predsjednica radili kod Runje i o čemu su razgovarali, nije jasno. Na to pitanje do zaključenja broja nisu odgovorili ni iz Mađarske ni iz Ureda predsjednika RH. No tadašnjoj mađarskoj predsjednici je – očito – bilo vrlo važno da posjet Runji, bliskom ruskom državnom vrhu, ostane tajan.

Riječ je o ženi koja je, među ostalim, bila vrlo aktivna na društvenim mrežama tijekom mandata koji se naglo prekinuo u veljači ove godine, kad je morala odstupiti zbog –  formalno –  što je godinu dana ranije pomilovala osobu koja je pomagala osuđenom pedofilu.

Novák je svakodnevno objavljivala fotografije iz poslovnog i privatnog života, od susreta s političarima, poduzetnicima, poput Elona Muska, preko slika snimljenih u slobodno vrijeme.

Posjet Braču nije spomenut, ali 6. kolovoza objavila je fotografiju sebe i supruga u Splitu, odakle su, kaže, krenuli u Sinj, u kojem je bila gošća predsjednika, te potom onda izuzetno velik broj objava i fotografija s Alke i druženja s Milanovićem.

Drugi upitan trenutak Milanovićevo je lobiranje da se Runji otvori račun u banci.

Naime, nijedna ozbiljna, a pogotovo zapadna banka koja provodi dubinsku kontrolu klijenata neće riskirati i poslovati s osobom koja je pod bilo kakvim sankcijama. Ipak, doznajemo kako je pronađeno rješenje – prema našim informacijama, piše Večernji list, račun je ipak otvoren u jednoj od banaka koje posluju u Hrvatskoj, i to u Kent banci, koja je u turskom vlasništvu.

Inače, informacije govore da se o tome razgovaralo s turskim predsjednikom Erdoğanom tijekom njegova boravka u Zagrebu u rujnu 2022.

Iako, prema našim saznanjima, pomaganje u ovom smislu sankcioniranoj osobi nije kazneno djelo, riječ je, ako ništa drugo, o moralno dubioznom potezu, piše Večernji list.