Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora Hrvatska se privremeno zacrvenila – od izbornog rezultata kojeg je ostvario Zoran Milanović. Plava Hrvatska je zašutjela i zakazala u prvom krugu.

Ako u drugom krugu izbora pobijedi Milanović, Hrvatska će se itekako stvarno zacrveniti: što od rezultata izbora, ali ponajviše od stida radi izbora proruskog i Putinu sklonog kandidata Zorana Milanovića i smjera kojim Milanović godinama pokušava voditi i vezati Hrvatsku prema Rusiji i Istoku. Odgovornost je na hrvatskim građanima. Pred njima je izbor između sigurne i stabilne budućnosti te jačanje postojećih veza prema Zapadu koju jamči Dragan Primorac, a s druge strane je smjer Istoka, nesigurna i neizvjesna budućnost kamo nas vodi Zoran Milanović.

Pred biračima, a posebno biračima u sredinama gdje je HDZ na vlasti, izbor je, figurativno rečeno, između 'plave' i/ili 'crvene' Hrvatske. Hoće li Zoran Milanović ponovo zacrveniti 14 županija u kojima je HDZ na vlasti samostalno ili zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, odnosno u preko 60 gradova i preko 220 općina.

Hrvatsku je 2014. godine pokušao, zajedno sa Zoranom Milanovićem, zacrveniti Ivo Josipović i nije u tome uspio. Kolinda je zajedno s HDZ-om to spriječila. Milanović je ponovo pokušao na protuustavan način zacrveniti Hrvatsku u travnju 2024. godine. Njegov pokušaj kandidiranja za premijera je neslavno propao pobjedom HDZ-a i koalicijskih partnera na parlamentarnim izborima.

Hrvatski građani koji budu ponovo glasovali za Zorana Milanovića itekako će se crveniti od srama jer su dali glas čovjeku koji je na hrvatsku političku scenu uveo bezobrazluk, vrijeđanje, bahatost, licemjerno ponašanje, čovjeka koji je u svom osobnom izričaju u javnim nastupima vrijeđa političke suparnike i javne institucije pri tome koristeći sljedeće i njima slične izraze: „zadnja kriminalna vucibatina“, „patološki nelojalan tip“, „kupleraj“, „politički otpad“, „bezobrazluk“, „pljuvanje u lice“, „baraba“, „bitanga“, „prijesna, seljačka laž“, „bezobrazno laže“, „sadističko manipuliranje ljudima“, „gojenac“, „princ balkonski“, „probisvijet“, „politička kabala“, „gojenci i poganci“, „nasilni muzgavac“, „običan prijesni i kompulzivni lažov“, „nemoralni tip“, „šaner i krivolovac“, „pokisli prnjavac“, „ugurava se kao kvočka u protokol“, „baksuz“, „stranačka štetočina“ i „korumpirani ludonja“, „narikače“, „probisvijeti“…

Kako živimo u vrijeme umjetne inteligencije, priupitali smo je kakva je osoba, naravno prema suvremenim dostignućima psihologije koja, ophodeći se s drugim ljudima u javnosti koristi prethodno navedeni vokabular u javnom izričaju. Odgovor umjetne inteligencije (AI) bio je sljedeći: uporaba uvredljivih izraza i etiketa prema drugima može ukazivati na različite psihološke čimbenike, a važno je napomenuti kako ne postoji jedinstveni profil koji bi obuhvatio sve ljude koji se tako ponašaju. Međutim, neki od mogućih psiholoških čimbenika mogu uključivati sljedeće osobnosti: agresivnost i neprijateljstvo, crno-bijelo razmišljanje, nisko samopoštovanje, nedostatak empatije, predrasude i nestrpljivost, potreba za dominacijom i kontrolom, nedostatak kritičkog razmišljanja, nedostatak emocionalne inteligencije, niska tolerancija za različitosti i pomanjkanje komunikacijskih vještina.

Zacrvenit će neki hrvatski građani jer daju glas čovjeku koji ponovo želi biti predsjednik države čiji Dan državnosti ne priznaje niti ga je slavio tijekom proteklog mandata, podupiru čovjeka koji promovira proruske stavove u agresiji Rusije na Ukrajinu, čovjeka koji vrijeđa svakoga tko misli drugačije nego on, a pri tome optužuje svoje sugovornike…

Zacrvenit će se jer daju glas čovjeku koji je na hrvatske branitelje slao hrvatsku policiju samo zato što se nisu slagali s njegovim premijerskim potezima dok je bio predsjednik najneuspješnije hrvatske Vlade, sramit će se radi glasovanja za čovjeka koji je državu koju je vodio kao premijer nazvao slučajnom državom koja je nastala u građanskom ratu, čovjeka koji je vrijeđao ustavne suce, državne odvjetnike, hrvatske branitelje, žene, obične građane…

Svojim neprimjerenim ponašanjem kao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je itekako utjecao na ponašanje mladih u Hrvatskoj, a neki od njih pod utjecajem Milanovića itekako pokazuju agresivno ponašanje. Ako može predsjednik države Milanović komunicirati na način kako komunicira, zašto ne bi to mogli činili i mladi?

J.G.