Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nije podignulo optužnice protiv generala Hrvatske vojske, piše sarajevski portal Istraga.ba pozivajući se na više izvora u pravosuđu. “Optužnice ne postoje”, rekao je jedan od sugovornika portala.

Prema informacijama portala Istraga, ne postoje nikakve optužnice. Jedino je Hrvatska još prije pet godina dobrovoljno preuzela kazneni predmet protiv Zlatana Mije Jelića. Ostale optužnice ne postoje.

Izvori ovog portala iz pravosuđa BiH tvrde da je riječ o slučajevima koji su desetljećima stajali u ladicama Tužiteljstva BiH, te da su ti predmeti, u sklopu regionalne suradnje, proslijeđeni državama u kojima se prijavljene osobe nalaze.

Konkretno, neposredno nakon agresije na BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske podnosilo je kaznene prijave pravosudnim institucijama zbog ratnih zločina nad srpskim civilima. Te su prijave uglavnom bile bez dokaza, ali su na njima bila navedena imena visokih časnika koji su zapovijedali postrojbama, u ovom slučaju Hrvatske vojske i HVO-a, na područjima gdje su se navodno dogodili zločini.

Nema optužnice protiv generala Željka Šiljega

Nakon osnivanja Tužiteljstva BiH, ti su predmeti prebačeni u njihovu nadležnost. U nekoliko slučajeva utvrđeno je da postoji “osnovana sumnja” da je počinjeno kazneno djelo.

Jedan od tih predmeta odnosi se na Željka Šiljega, umirovljenog generala Hrvatske vojske i HVO-a BiH. Za njega je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je počinio ratne zločine u BiH, ali optužnica protiv njega nije podignuta jer, prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, ne može biti optužen sve dok ne bude ispitan u svojstvu osumnjičenika.

Tužiteljstvo BiH je, putem međunarodne pravne pomoći, zatražilo od Hrvatske da ispita Šiljega, no to se nikad nije dogodilo. Dakle, čak ni u tom slučaju ne postoji optužnica protiv časnika Hrvatske vojske, tvrdi sarajevski medij.

O čemu se radi?

S obzirom na to da su se prijave protiv časnika HV-a i HVO-a godinama nalazile u ladicama Tužiteljstva BiH, koje zbog njihove nedostupnosti nije moglo provesti nikakve provjere, na sastancima o regionalnoj suradnji tužiteljstava iz BiH, Srbije i Hrvatske dogovoreno je da se ti spisi proslijede državama u kojima se prijavljene osobe nalaze.

Tako su Republici Hrvatskoj, putem međunarodne pravne pomoći, dostavljeni neki predmeti koji čak nisu ni u fazi istrage, a potpuno je na hrvatskom pravosuđu hoće li na njima raditi ili ne. No predsjednik Zoran Milanović je, svjesno ili ne, te slučajeve nazvao optužnicama koje – zapravo – ne postoje, piše Istraga.ba.

I u Sudu BiH potvrdili su za portal da im nije dostavljena nikakva optužnica protiv časnika Hrvatske vojske.

Na stranici Tužiteljstva BiH stoji da je “u studenom 2024. godine u Tužiteljstvu BiH održan sastanak između glavnog tužitelja Milanka Kajganića i glavnog državnog odvjetnika RH Ivana Turudića, zajedno sa suradnicima, te glavne tužiteljice Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske Željke Radović.”

Na sastanku se razgovaralo o nastavku i unapređenju zajedničke suradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina, kao i slučajeva organiziranog kriminala i korupcije. Fokus sastanka bio je na prevladavanju problema u predmetima u kojima su osumnjičeni i optuženi nedostupni.

“U ožujku 2024. godine izvršena je cjelovita analiza svih KTRZ predmeta u fazi istrage i prijave u kojima su evidentirane nedostupne osobe.

Ovom analizom nije se samo utvrdio broj predmeta koji su pogodni za ustupanje zemljama u regiji, već se htjelo pokazati da tužitelji Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH postupaju u tim predmetima bez obzira na to što postoji jedno ili više nedostupnih lica, kao i bez obzira na to što po nekim zamolnicama u tim predmetima još nije postupljeno – imajući u vidu da u nekim predmetima postoje i dostupna i nedostupna lica pravosuđu BiH”, stoji na službenoj stranici Tužiteljstva BiH.

Milanović prvi “iskočio o optužnicama”

Podsjetimo, predsjednik Zoran Milanović jučer je izjavio da su u Hrvatsku iz susjedne Bosne i Hercegovine stigle nove optužnice. Govoreći na svečanosti povodom Dana hrvatske vojske, Milanović je spomenuo “zadah optužnica” koje desetljećima nakon rata dolaze iz susjednih zemalja, osobito iz BiH. Upozorio je i na “različita politička sudišta koja se nazivaju međunarodnim sudovima”.

“Kada će prestati dolaziti optužnice protiv hrvatskih ratnih zapovjednika trideset godina nakon rata iz Bosne i Hercegovine? One dolaze”, rekao je Milanović.

Nakon toga su mediji u Hrvatskoj objavili kako je iz Republike Srpske nedavno zatraženo pokretanje postupaka protiv petorice bivših zapovjednika Hrvatske vojske (HV) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO): navodno se radi o Damiru Krstičeviću, Mati Laušiću, Zlatanu Miji Jeliću, Stanku Soptu i Tihomiru Blaškiću.

Slično je potvrdio i Rojs

Da je riječ o četiri optužnice potvrdio je i Ljubo Ćesić Rojs, javlja N1. Međutim, on govori o Bosanskoj Posavini.

“Riječ je o četiri nove optužnice, stigle su 2. svibnja. Dio bosanske Posavine, znači zapovjedništvo hrvatskih snaga koje su bile tamo kad je pala. Hrvatska treba presjeći – s jedne strane pomažemo BiH da uđu u EU i NATO, a s druge strane nam tako podmeću klipove”, rekao je Rojs.

Dodao je da se “300 posto slaže s Milanovićem” da se o tome treba javno govoriti.

“Tu treba jednom za sva vremena raščistiti s njima. Ako ćemo dizati optužnice, onda trebamo i mi, od svih njihovih najviših dužnosnika u BiH. Hrvatska im je nahranila izbjeglice i smjestila ih, naoružala ih i danas nam se osvećuju na takav način. Sramota”, zaključio je Rojs, prenosi N1.

Plenković: Ovo su pravna pitanja koja rješavamo

Hrvatska štiti pripadnike Hrvatske vojske i rješava pravna pitanja, usporedno pružaju najveću potporu Bosni i Hercegovini na putu prema članstvu u Europskoj uniji, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak nakon što su se pojavile informacije o novim optužnicama iz BiH protiv hrvatskih ratnih zapovjednika.

“Ovo su pravna pitanja koja rješavamo, koja su na neki način usporedna. Mi smo tu da dajemo podršku Bosni i Hercegovini”, rekao je Plenković, dodajući kako je Hrvatska država ozbiljna država koja štiti svoje nacionalne interese i koja štiti pripadnike Hrvatske vojske.

“Pogledajte gdje su hrvatski generali, hrvatski vojnici. Hrvatska država je ozbiljna država koja štiti svoje nacionalne interese i koja štiti pripadnike Hrvatske vojske. Prema tome, reagiramo na svaku od tih situacija kako smo reagirali i zadnjih devet godina. Komunikacija sa svima koji žele je otvorena i postoji i tu ćemo postupati upravo onako kako smo postupali i dosad”, rekao je Plenković novinarima.

Plenković smatra da se podrška Hrvatske BiH na njezinom putu prema članstvu u Europskoj uniji treba zadržati i da je Hrvatska zaslužna i za dosadašnja približavanja BiH Uniji.

“U tom pogledu, naš angažman na podršci BiH, a osobito predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto, da se donese odluka prošle godine na razini Europskog vijeća da se otvore pregovori o pristupanju je bila ključna, presudna. Da nije bilo tog angažmana, vrlo jasno ću reći da te odluke ne bi bilo. I naša će podrška biti čvrsta i snažna”, rekao je Plenković.

Naglasio je da “čvrstu i iskrenu podršku” shvaćaju hrvatski partneri u BiH i izrazio nadu da će uskoro to bolje shvaćati i Bošnjaci i Srbi u BiH jer Plenković ističe da “nema većeg saveznika i zagovornika europskog puta BiH od Hrvatske”

I ministar pravosuđa demantirao Milanovića

Ministar pravosuđa Damir Habijan u četvrtak je demantirao da su podignute optužnice protiv hrvatskih generala Damira Krstičevića, Stanka Sopte i Tihomira Blaškića i pojasnio da nije riječ o optužnicama već zamolnicama za pružanje međunarodne pravne pomoći po procedurama koje traju od 2009.

"Kada govorimo o informacijama koje su jučer izašle u javnost, moramo ovdje prvo spomenuti i demantirati navode da se radi o optužnicama protiv određenih osoba. Prije svega tu mislim na generala Krstičevića, Soptu i Blaškića. To je demanti, nema optužnice protiv navedenih osoba", kazao je Habijan u izjavi novinarima.

Što se tiče nedavno zaprimljenih zamolnica Habijan je kazao da će se, kao i u ranijim slučajevima, detaljno analizirati dokumentaciju i potom donijeti odluku koja će prije svega voditi računa o zaštiti suvereniteta RH, digniteta Domovinskog rata i "onima koji su dali najviše".

Ocijenio je da je spominjanjem novih optužnica stvoren potpuno pogrešan dojam te da se od zamolnice koja je stigla prije nekoliko tjedana stvara dojam da se događa nešto izvanredno, a riječ je o procedurama koje traju od 2009. godine.

M.M.