Započeli 26. Dani ogranka Matice hrvatske Split
Od od 27. i 28. studenoga u Dvorani Matice u Marmontovoj u Splitu, održavaju se 26. Dani Ogranak Matice hrvatske Split, na kojima se svečano obilježava i 66. obljetnica Ogranka MH Split.
26. Dani Matice hrvatske Split, započeli su, u utorak, 27. studenoga, u 18:30 sati, himnom „Lijepa naša“, potom je sve nazočne članove i drage goste pozdravio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split dr. Joško Kalilić, koji je posebno pozdravio predstavljače i predavače te predsjednika Matice hrvatske u Zagrebu, prof. dr. Stipana Boticu, koji je održao predavanje pod nazivom "Književno djelo Luke Botića“, te glavnog tajnika MH Zorislava Lukića, akademkinju Dubravku Oraić-Tolić, tajnicu MH Idu Hitrec te Anu Kranjčić.
Urednica Hrvatskih obzorja dr. sc. Tea Tereza Vidović Schreiber i izvršna urednica prof. dr. sc. Hicela Ivon predstavile su novi broj časopisa „Hrvatska obzorja“.
Nakon čega je slijedilo predavanje prof. Botice, koji je između ostaloga kazao da MH njeguje zajedništvo i hrvatsku kulturu, te je u to ime darovao MH Split knjigu „Ivo Dulčić“, koju je uredio Igor Zidić, dugogodišnji predsjednik MH.
Potom je slijedilo predavanje prof. dr. sc. Ivan Bodrožić,svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije, pročelnika Katedre povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na temu "Sv. Jeronim kao teolog i egzegeta", koji je kazao da je sveti Jeronim čiju 1600. obljetnicu smrti započinjemo slaviti iduće godine, jedno je od nezaobilaznih imena teologije ranoga kršćanstva koje i danas odiše veličinom i uzvišenošću poradi svega što je učinio na polju teologije i nadasve egzegeze, istaknuvši, kako jenemoguće govoriti o njegovoj teologiji i egzegezi, apstrahirajući od njegova života, kao i obrnuto, govoriti i životu, a da ne povežemo sa životom vjere i teoloških promišljanja koja su mu bila život. Istaknuvši kako „Nijedan čovjek ne može pobjeći od svoje naravi, pa tako ni Jeronim. On to nije ni pokušavao. Već rekosmo da nije bio sklon pisanju dogmatskih traktata, jer njegov karakter nije bio takvoga profila. Jeronim je bio žestoke, vatrene naravi, te je, tjeran unutarnjim duhovnim dinamizmom, pisao vrlo konkretne i praktične spise, polemičke naravi, koje su mogle imati i doktrinarnu notu.
Vrijedno je izdvojiti neke od njegovih teoloških rasprava: Protiv luciferijanaca, Protiv Helvidija, Protiv Jovinijana, Protiv Ivana Jeruzalemskog, Protiv Rufina, Protiv Vigilancija, Protiv pelagijanaca. Itd.
No osim ovih polemičkih rasprava protiv pojedinaca, valja imati na umu da je Jeronim bio vrlo dobar poznavatelj bremenitih teoloških zbivanja svoga vremena. Vrijeme u kojemu živi je bilo vrijeme borbe protiv arijanizma i pneumatomaha – macedonijanaca, te ću u svom teološkom radu Jeronim neprestano upozoravati na njihove zablude i kriva učenja, svjestan važnosti pravoga nauka, te i pogubnosti krivih nauka koji su odvajali vjernike iz crkvenoga zajedništva. On neće napisati nijedan cjeloviti traktat protiv ovih krivovjerja koja su, pogotovo od godine 380. gubila tlo pod nogama, prema je imao informacije iz prve ruke o spomenutim krivovjerjima, te je čak poznavao neke od velikih protagonista tih rasprava (Grgur Nazijanski, Apolinar iz Laodiceje, biskup Paulin Antihijski, itd.). Često će imati potrebu u svojim komentarima davati antiheretičke smjernice svojim čitateljima, pogotovo kad se susretne s odlomcima i redcima koje su krivovjerci tumačili na svoj način izokrećući njihov smisao. Za njega je važno još reći da je prvi reagirao na pelagijanske zablude napisav
ši spis Protiv pelgijanaca, a dosta će snage i vremena izdvojiti i u raspravi protiv origenista…
Prevoditelj Svetog Pisma
Jeronimova uža teološka specijalnost bila je egzegeza, to jest tumačenje Svetoga pisma. U svoj biti on i jest tumač Svetoga pisma i prevodilac, te se ubraja među najznamenitije bibličare svoga vremena, a i Crkve uopće. No egzegetski posao je bio vrlo delikatna stvar, jer je Pismo kao takvo vrlo složeno i slojevito djelo. Pred Svetim pismom se Jeronim nikada nije osjećao cjelovito osposobljen da ne bi morao dalje učiti i stjecati nove spoznaje, to jest usvajati znanje i tehnike za bolje poznavanje biblijskoga teksta. Dijelom je to već istaknuto kako je učio od najboljih teologa i egzegeta svoga vremena. No nije na odmet ponoviti: Didim Aleksandrijski, Grgur Nazijanski (Kapadočanin u Carigradu), Apolinar iz Laodiceje (Antiohija). Riječ je o ljudima iz najvažnijih kršćanskih središta onoga vremena koji su razvijali svoje posebnosti i stavljali svoje osobite teološke naglaske…
Vrstan poznavatelj latinskoga i grčkoga, naučio je dobro hebrejski, a poznavao je i sirijski i aramejeski barem u osnovnim konturama. Sebe je nazivao vir trilinguis, čime je isticao svoje biblijske kompetencije. Često je konzultirao i heberjske tumače i njihove izvornike, čime je pokazivao otvorenost i spremnost duha da ne bude jednosmjeran i jednouman, već da u ime svetoga cilja koji je pred njim, napravi sve što može da bude do kraja kvalitetno… „ zaključio je svoje izlaganje don Ivan Bodrožić.
Dani se nastavljaju i sutra, u srijedu, 28. studenoga, a izlaganje "Sv. Jeronim - život i djelo"
također će imati prof. dr. sc. Ivan Bodrožić, u 18:30 sati u prostorijama Matice u Splitu.
Dragica Zeljko Selak