Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).

Igrokaz na kaštelanskoj čakavštini “Nije sve u šoldiman, jema ništo i u jubavi” i šaljive crtice iz kaštelanske prošlosti u izvedbi djece, starinske kaštelanske glende i batude u izvedbi Ivice Žegarca-Žutog te šaljive točke Dramske grupe “Proložac” i ove su se godine pokazale kao dobitna kombinacija za privlačenje velikog broja posjetitelja na “Večer kaštelanski glendi i batudi”, koje je Gradska knjižnica Kaštela organizirala po peti put. Baš kao i prethodnih godina, i ove je godine prostor Gospojske štrade bio premalen za primiti sve gledatelje željne smijeha, koji su u Kaštel Sućurac stigli iz svih Kaštela i okolnih mjesta, kako bi uživali u “funcutarijama, glendama i batudama naši’ stari”.

Gradska knjižnica Kaštela u sklopu Kaštelanskog kulturnog ljeta u četvrtak, 31. kolovoza s početkom u 20.30 sati u Gospojskoj štradi u Kaštel Sućurcu organizira petu po redu Večer kaštelanski’ glendi i batudi.

68. Dubrovačke ljetne igre zatvorene su gala koncertom i dodjelom nagrada Orlando za najbolja umjetnička ostvarenja u dramskom i glazbenom programu, sinoć, 25. kolovoza ispred crkve sv. Vlaha. Nastupili su Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije s prošlogodišnjim dobitnikom Orlanda violinistom Aleksejem Semenenkom, pod ravnanjem talijanskog dirigenta Alberta Veronesija.

Obljetnička monografija Nagrada Orlando - 40 godina predstavljena je sinoć, 24. kolovoza u atriju palače Sponza, a na oduševljenje svih prisutnih, posebnom Grand prix nagradom Orlando na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, ovom je prilikom, „za poseban, veliki, neprocjenjiv doprinos festivalu nagrađena kazališna duša ovog Grada, redatelj Joško Juvančić“.

U Grudama je, u znamenu Gospe od Anđela, održan prvi Blagdan slobode, u srijedu, 2.kolovoza, s početkom u 20 sati - na dan kada je, prije tristo godina, u mletačko-turskom ratu, bio oslobođen od Turaka Imotski,cijela Imotska krajina i dio Hercegovine – te odkrivena križarska pobjednička zastava iz godine 1717. Do toga su nadnevka nerazdruživim dijelom Imotske krajine bile ne samo današnje općine Grude i Posušje, nego i šire područje u Hercegovini, koje se protezalo od Roškoga polja do Klobuka.

Osim što smo već više od jednog stoljeća izloženi stalnoj presiji naših istočnih susjeda s ciljem osvajanja hrvatskih zemalja, svjedoci smo i drugih oblika agresije, od jezične preko nastojanja svojatanja kulturne i znanstvene baštine, do negiranja samoga postojanja našeg naroda i njegova identiteta. Jednom riječju: gotovo sve što je za hrvatski narod značajno, vrijedno i afirmativno, na meti je velikosrpskih megalomana i nastoji se ili prisvojiti ili destruirati i obezvrijediti.

Kazališni festival 63. Splitsko ljeto svečano je otvoren na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Split u petak 14. srpnja operom „Seviljski brijač“ Gioachina Rossinia, dok je 63. Splitsko ljeto otvorenim proglasila njegova visoka pokroviteljica, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Početkom srpnja, Slavonija je u svoj zagrljaj dočekala oko četrdeset pjesnika koji se okupljaju u Udruzi Hrvatske izvandomovinske lirike HIL, te pjesnike branitelje iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Čuli su se izvrsni stihovi u koje je utkana ljubav prema Domovini, Bogu i čovjeku.

Previše je političke i stručne šutnje u Hrvatskoj kad je u pitanju hrvatski jezik, gospon Mijović Kočan. Hrvati u svojem vokabularu i hrvatskim simbolima nose sve tajne prošlosti jer se radi o jeziku i simbolima izgubljene civilizacije koji su se samo mijenjali kroz vrijeme, a donekle se sačuvala kod današnjih Hrvata.