Niti za načelnike Odžaka, Orašja i Domljevca-Šamca, Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojeg su izabrali Hrvati. 

Bošnjački intelektualac publicist i novinar te glavni urednik portala The Bosnia Times, Nedžad Latić, tvrdi da je na proteklim izborima u BiH postojao dvostruki inženjering te da je osmišljen i vođen od petnaestak Erdoganovih instruktora koji su vodili kampanju SDA.

Željko Komšić, drugi bošnjački član Predsjedništva, nije dobrodošao ni u pet županije s hrvatskom većinom!

Mario Karamatić, predsjednik HSS BiH, komentirajući izbor Željka Komšića, poručio je kako politika sarajevske čaršije Bosnu i Hercegovinu gura u erdoganizaciju te kako su bošnjačke političke elite ubile BiH u koju se kunu.

Unsko-sanska županija (USK), odnosno bihaćko-cazinska regija, dio je BiH u kojemu se, voljom vlasti u Sarajevu, ciljano koncentrira veliki broj ilegalnih migranata.

Nakon Čitluka, Gruda Posušja, Livna, Čapljine i 11 općina Središnje Bosne, Željka Komšića nepoželjnim je proglasio i Široki Brijeg.

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, u intervjuu za portal Dnevnik.ba govorila je o posljedicama izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, pogreškama u procjenama međunarodne zajednice, odjeku izjave kardinala Puljića u Bruxellesu, bošnjačkoj unitarističkoj politici ali i o tomu što Hrvati sada mogu učiniti kako bi se izborili za svoja ustavom zajamčena prava.

Izmjena Izbornog zakona naš je zahtjev koji već traje te nije usko vezan za ove izbore s tim da nas rezultati izbora obvezuju da naše daljnje aktivnosti podredimo tom cilju, istaknuo je Zdenko Ćosić, dopredsjednik HDZ-a BiH i predsjednik Vlade ŽZH u izjavi nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH na kojoj su analizirani izborni rezultati.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, u razgovoru za Večernji list je najavio da će apsolutni uvjet za ulazak HDZ-a u vlast na entitetskoj i državnoj razini biti izmjena Izbornog zakona.

Politički vođa BiH Hrvata Dragan Čović prve je sugovornike, nakon što je izgubio trku za člana Predsjedništva BiH, pronašao u Zagrebu. Pritom se hrvatska državna politika “isprsila” do kraja, pa su s Čovićem razgovarala sva tri predsjednika – države, Sabora i Vlade.