Ante Nazor: Zašto se čudimo drugima, u Hrvatskoj još uvijek ima teza o građanskom ratu i krivnji Hrvatske
Dio medija ovih je dana objavio analizu o tome kako švedski udžbenici i nastavni materijali prikazuju raspad Jugoslavije i akciju Oluja. Prema ovim navodima švedski udžbenici raspad Jugoslavije i ratove '90-ih tumače primarno kroz prizmu “jačanja nacionalizma, sloma komunizma i borbe za teritorij i moć”, pri čemu se sukobi ne prikazuju kao oslobodilački ratovi pojedinih naroda, nego kao dio šireg procesa dezintegracije multietničke države.
Posebno je zabrinjavajući način na koji se prikazuju vojno-redarstvena operacija Oluja.
Forum för levande historia opisuje Oluju kao "operaciju koju je Hrvatska vojska provela u kolovozu 1995. tijekom koje je iz Hrvatske protjerano između 150.000 i 200.000 Srba”. To je, sudeći prema ovim navodima “najveći pojedinačni slučaj etničkog čišćenja tijekom jugoslavenskih ratova", stoji u njihovom prikazu.
Ove skandalozne interpretacije u Švedskoj za portal Direktno komentirao je Ante Nazor, povjesničar i voditelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
"Netko im je s ovih prostora dao takvu informaciju. Ako će netko po tome učiti, učit će krivo. Mi smo svoje odradili, napravili smo literaturu na hrvatskom i engleskom jeziku, a pitanje je tko to plasira. Ali nije to problem samo švedskih udžbenika, mi u Hrvatskoj imamo gotovo svakodnevno u tisku teze o građanskom ratu, o krivnji Hrvatske za rat pa zašto se onda čudimo Švedskoj", istaknuo je Nazor.
Podsjetio je da u presudi Međunarodnog suda pravde, ne ovog Haškog tribunala, jasno stojii da su vodstvo Srbije i Srba u Hrvatskoj dijelili zajednički cilj.
"Prvi mi je glas za to u Švedskoj, ali ne čudi me, s obzirom na to tko im šalje informacije. Mi možemo reagirati, na razini ministarstva postaviti neka pitanja, na kraju postoje i presude haškog suda. Očito da onaj tko je to pisao ne radi svoj posao dobro. U presudi Međunarodnog suda pravde, ne ovog Haškog tribunala, jasno je u članku 426 navedeno da su vodstvo Srbije i Srba u Hrvatskoj dijelili zajednički cilj stvaranja etnički homogene države. Prema tome, ako se spominje vodstvo Srbije, riječ je o agresiji. Imate članak njihovih odluka da se dio teritorija Hrvatske pripaja Srbiji, 16. svibnja 1991. godine takvu odluku donijela je njihova skupština. To nije građanski rat, to je klasični rat za teritorij. Ali što kada imamo ljude koji šire laži i koji žive od toga", zaključno je poručio Nazor.
R.H.