Anita Markić: Nepoštivanje odluka Ustavnog suda i neujednačena pravna praksa ključni su problemi u radu

Iako je Ustavni sud donio odluku u korist Zapadnohercegovačke županije, Agencija za državnu službu (ADS) FBiH ne želi priznati potvrdu o položenom ispitu u toj županiji. Ministrica pravosuđa i uprave u Vladi ZHŽ-a Anita Markić u intervjuu za Večernji list osvrnula se na tu problematiku te je komentirala i nejednaku praksu u postupanju sudova u primjeni uknjižbe prava vlasništva koja se odnosi na primjenu Zakona o stvarnim pravima, ali i inicijativu o harmonizaciji zakonodavnog okvira u oblasti državne službe.

Ovih smo dana dobili informaciju kako, kad je u pitanju primjena Zakona o stvarnim pravima, postoji neujednačena praksa pravosudnih tijela Federacije prilikom njegove primjene.  Kakva je sudska praksa pred sudovima Zapadnohercegovačke županije?

-Nažalost, moram kazati kako su istinite informacije o postojanju neujednačene prakse kod primjene Zakona o stvarnim pravima,  kad je u pitanju uknjižba prava vlasništva na nekretninama državnog vlasništva.

Možete li nam malo pobliže kazati o čemu je tu stvarno riječ?

-Naime, susrećemo se sa činjenicom kako sudovi Županije Zapadnohercegovačke odbacuju zahtjeve za uknjižbu prava vlasništva Županije na državno vlasništvo, a koji podnosi Županijsko pravobraniteljstvo u svojstvu zakonskog zastupnika Županije, temeljem članka 361.  Zakona o stvarnim pravima. Tražeći u postupku dostavljanje isprave/odluke  na kojoj se temelji zahtjev za upis u zemljišne knjige, a pri tome zanemarujući odredbe članka 342 stavak. 3. Zaklona o stvarnim pravima, sudovi odbacuju podnesene zahtjeve za uknjižbu prava vlasništva.  Sudovi u drugim županijama, npr. Hercegbosanskoj županiji vrše uknjižbu temeljem zahtjeva nadležnog tijela pri tome ne tražeći nikakve isprave ili odluke. Dakle, člankom 361., u svezi članka 338. stavak 1.  Zakona o stvarnim pravima nije predviđena nikakva odluka, odnosno isprava koja bi bila pravni osnov uknjižbe, jer se ovdje radi o pretvorbi po sili zakona i jer je riječ o zakonskim nositeljima osnovnih prava upravljanja, raspolaganja, korištenja na društvenim nekretninama, a to je u ovom slučaju Županija.

Što je s harmonizacijom zakonodavnog okvira u oblasti državne službe na razini F BiH? Postoji li?

-U Županiji Zapadnohercegovačkoj na snazi je Zakon o državnim službenicima koji je Skupština ŽZH usvojila u studenome 2008. i od tada je u primjeni. Budući da je na razini Federacije već tada bio na snazi  federalni Zakon o državnim službenicima, donošenje županijskog Zakona po nekima je bilo nelegalno i nesustavno. Tragom toga, pokrenut je postupak ocjene ustavnosti  županijskog, a i federalnog Zakona. Ishod odluke Ustavnog  suda Federacije ogledao se u tome da je presudom kazano kako je županijski Zakon u skladu s odredbama Ustava F BiH, a federalni neustavan u dijelu kojim uređuje oblast državne službe na razinama županija, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Kakav je bio stav federalne vlasti, odnosno Agencije za državnu službu (ADS) F BiH  prilikom donošenja Zakon o državnim službenicima u ZHŽ-u?

-U prvom planu, nakon donošenja županijskog Zakona, bilo je predviđeno, da do uspostave i početka rada županijske Agencije, poslove iz nadležnosti agencije obavlja ADS F BiH. No, nismo naišli na razumijevanje i takav prijedlog je od strane ADS F BiH odbačen. Kako bi provodila svoj Zakon, Vlada je  uspostavila Povjerenstvo za državnu službu, koje i danas funkcionira i provodi zakonom utvrđene poslove.

Postoji li suradnja između ADS F BiH i županijskog Povjerenstva za državnu službu?

-Nažalost, nije postojala nikakva suradnja ova dva tijela iako imaju srodnu ulogu, odnosno zadaću provođenja Zakona. Ni danas odnos nije onakav kakav smatramo da bi trebao biti u jednom pravnom sustavu. Naime, imamo situaciju da ADS F BiH, jednostavno ignorira uvjerenja o položenom ispitu općeg znanja, koji kandidati steknu pred našim županijskim tijelom za državnu službu. Smatram kako je takav postupak nezakonit i u krajnjem slučaju vrlo nekorektan od strane federalne Agencije jer je  Zakonom o javnim ispravama vrlo jasno propisano kako su sva tijela uprave, institucije, organizacije i druge pravne osobe u BiH, dužne uvažiti javne isprave izdate sukladno odredbama ovog Zakona.

Poduzimaju li se danas  ikakvi koraci u cilju uspostave suradnje?

-Ovih dana pozvana sam od strane ADS F BiH na sastanak  svih ministara pravosuđa i uprave u F BiH, kao i međunarodnih organizacija,  na kom bi se između ostalog trebao razmatrati  i  novi zakonodavni okvir kojim se uređuje sustav državne službe na županijskoj i federalnoj razini. Kazala bih kako ova županija ima uhodan zakonski okvir uređenja državne službe, te po pitanju bilo kakovog novog zakonodavnog okvira uređenja državne službe, svoj stav samo može dati Skupština Županije. Svakako, svaki oblik suradnje i dijaloga je dobro došao, no treba imati na umu da je zakonodavna vlast ta koja donosi konačne odluke.

U  kojoj mjeri ZHŽ  inače crpi povjerene joj ustavne nadležnosti?

-Bilo bi predugo za nabrojiti sve propise koji su doneseni a kojima se ostvaruju prava i ustavom povjerene nadležnosti Županije. Kazat ću da se radi o cijelom nizu zakona, kojima se uređuju pitanja uređenja javne uprave, lokalne samouprave, besplatne  pravne pomoć i ostalih ključnih pitanja od značaja za samostalnost županije kako jedinice u ovakvom  uređenju Bosne i Hercegovine.

Napominjem, kako uvijek ima prostora za donošenje propisa kojima bi se još više učvrstila ustavno pravna pozicija Županije, te da ova Vlada nastoji provođenjem utvrđene politike, utvrditi ili donijeti takve propise.

M.J.