Ivica Mandić: Naše prijepore o povijesnim temama iz područja politike premjestiti u područje znanosti

Na svoj način, svaki je prosvjed izazov za dio represivnog sustava. Prosvjed sa žestokim ideološkim predznakom je poziv na sukob. Sukob je za sada ostao na verbalnoj i medijskoj razini. Ljudi moraju shvatit da ideološki sukobi, ako se ne zaustave na vrijeme, vode ka fizičkim sukobima i radikalizaciji političke scene. Tada ćemo ponovo imati onaj sloga „Mi ili Oni“, ma šta to značilo, istaknuo je vojni analitičar Ivica Mandić, gostujući u podcastu Hrvatska uživo.

Vjeruje da naše unutarnje prijepore iz II. Svjetskog rata treba premjestiti u područje znanosti.

-Mi moramo uraditi domaću zadaću. Naše prijepore iz razdoblja II. Svjetskog rata iz područja politike moramo premjestiti u područje znanosti i istražiti to. To smo dužni zbog našeg identiteta, naše Domovine, naših poginulih, te radi civilizacijskog dosega. O povijesti treba raspravljati temeljem činjenica a ne temeljem želja i ideoloških predznaka, jer je to vrlo opasno, prosudio je.

Osvrnuo se i na fenomen iskrivljivanja povijesnih činjenica o komunizmu.

-Komunizam ili njegova inačica, kakva god ona bila u Hrvatskoj, je nešto što je totalitarni režim i zločinački režim koji je u poslijeratnim operacijama ubio veliki broj ljudi. Nikakva država nema pravo na osvetu nakon rata, niti država ima pravo ubijati vlastite građane, ma šta oni činili. Poslije rata nema razumijevanja za takvo što. Te operacije su trajale do pedeset i neke godine, naglasio je.

Podsjetio je na činjenicu da je komunizam pobio više ljudi nego nacizam.

-Komunizam kao pojava je pobio više ljudi nego što je ubio nacizam. To ne znači da je on bolji ili gori, naprosto govorimo o činjenicama. Činjenice o maskru ljudi u bivšem SSSR-u, Kini, u Kampučiji, u Jugoslaviji govore dovoljno. Mi čak ne govorimo ni o 550.000 Folksdojčera koji su najureni iz bivše Jugoslavije. Znači ne radi se o ratnim operacijama nego o režimu koji je uspostavljen, istaknuo je.

Podsjetio je što treba napravitim kako bi se iz područja poluistina i želja došlo na područje činjenica.

-U tom smislu u javnosti se barata s masom nekakvih poluistina. Da li ćemo mi propitati broj ubijenih u Jasenovcu? Hoćemo li propitati broj žrtava ubijenih nakon rata? Ako to napravimo doći ćemo u situaciju da razgovaramo činjenicama, a ne o osobnim doživljajima i raznim etiketama koje se dijele. Mladi ljudi koji dolaze nakon nas naprosto zaslužuju točne činjenice. Te činjenice treba staviti u kontekst prostora i vremena ali i onoga što mi to u principu civilizacijski hoćemo, naglasio je.

Podsjetio je da je prosvjed ustavna kategorija i kao takav ni na koji način ga ne treba zabranjivati ali je podsjetio kako je prosvjed, u najnovijem slučaju, primjer utjecaja sa strane, čime se pokušava utjecati na politička zbivanja.

-U sigurnosnom i političkom smislu takav će se događaj svakako iskoristiti za nešto posve drugo a to je kreiranje vlasti, odnosno u parlamentarne izbore ili izravno miješanje u izborni proces ili politička zbivanja. Na to nisu bili imuni ni Talijani, ni Austraijanci. Na taj se način proba uspostaviti vlast koja nekome desetom odgovara. Dakle, riječ je o utjecaju sa strane, istaknuo je Mandić.

>>Gordan Malić: Antifašistički prosvjedi u Hrvatskoj dio su politike Kremlja

Komentirajući djelovanje medija zapitao se jesu li oni istureni igrači nekog drugog ili su im na čelu elementarno nepismeni ljudi.

-Propitujući djelovanje naših medija došli smo do zaključka da su oni istureni igrači nekog drugog ili su elementarno nepismeni, osobito po pitanju obrane i sigurnosti, što je nešto što mora zabrinjavati, zaključio je Mandić

Govorio je također o odnosima Venecuele i SAD-a, mirovnom planu Rusije i Sjedinjenih Država, o mehanizmima koji se vode iza zatvorenih vrata, signalima koji se pojavljuju, i posljedicama koje bi mogle biti dramatične, osobito po Europu, ali i reformama koje Hrvatska mora napraviti osobito na području obrane, sigurnosti i obrazovanja.

R. Horvat