Od Ronalda do Donalda

Ako i s kime možemo usporediti kontroverze, napade i podcenjivanja s kojima se suočava američki predsjednik Donad Trump, i to ne samo tijekom predsjedničkih izbora nego i tijekom prve godine njegova upravljanja najmoćnijm državom u svijetu, onda je to Ronald Reagan, republikanski kandidat i pobjednik na američkim predsjedničkim izborima u studenom 1980.

Svi su s podsmjehom gledali na tog bivšeg glumca osrednjih filmova, sportskog komentatora, voditelja tv emisija, koji je u 70. godini života preuzeo kormilo najmoćnije države na svijetu. Prvi njegovi politički potezi izazvali su gnjev demokrata i liberala svih boja.

Ronald je bio maskota za plašenje, pa je tako i jedan lala, koji je ovih dana napunio zagrebačku Arenu, svojedobno u jednoj svojoj pjesmi iznio svoj strah od Ronalda: „Amerika je divna, predivna čak, čim u njoj živi Paja Patak, zvani Donald Duck. Al' nije svako kao Donald, mene plaši onaj Ronald, taj je nezgodan.“

Zgodan ili nezgodan, Ronald Reagan je iz temelja protresao tadašnji blokovski svijet. Za razliku od njegovih nedjelotvornih prethodnika, koji su svojom nesposobnom politikom netalasanja, održavali blokovsku podjelu svijeta, Ronald Reagan je odbacio jalovu politiku detanta, proglasio Sovjetski savez carstvom zla, i nametnuo otvorenu utrku u naoružanju. Sovjetski savez gospodarski i finacijski nije mogao izdržati taj tempo, te je nakon žestokih konfrontacija bio prinuđen na demokratizaciju i radikalnu promjenu političkog i gospodarskog ustrojstva. Štoviše, u drugom Reaganovom mandatu uspostavljena je do tada najkvalitetnija suradnja između američkog predsjednika i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova. Reforme koje je pokrenuo Gorbačov, poznate kao „prestrojka“ i „glasnost“, nisu, međutim, mogle zaustaviti neminovni slom i raspad golemog komunističkog carstva.

Na unutarnjem planu Reagan je bio protivnik prevelike uloge države u ekonomiji, pa je odmah krenuo s mjerama deregulacije tržišta i drastičnog smanjenja poreza. Unatoč golemu otporu demokrata, kao i početnim neuspjesima, Reaganov ekonomski program, poznat kao reaganomika, već početkom 1983. godine počeo je davati dobre rezultate te doveo do postupnog smanjenja inflacije, pada nezaposlenosti te porasta životnog standarda.

Na američkim predsjedničkim izborima u studenom 2016., pobijedio je republikanski kandidat, 70- godišnji biznismen Donald Trump. Već tijekom izborne kampanje protiv njega su se udružili gotovo svi američki i svjetski mediji. Suvišno je nabrajati sve one besmislice i laži koje su okrenuli protv njega, Puno je važnije istaknuti da on nije mario za njih, štoviše vraćao im je milo za drago. Optuživao ih je za laži, podmetanja, manipuliranja, sve ono protiv čega se ti, navodno istinoljubivi mediji bore.

Već u prvoj godi njegova mandata vidljive su radikalne promjene na američkoj i svjetskoj političkoj sceni. Svjestan svih opasnosti s kojima se suočava Amerika i svijet, povećao je izdvajanja za naoružanje i zatražio od članica NATO-a da preuzmu svoj udio financijske i svake druge odgovrnosti. Ono što je za Hrvatsku i Hrvate u BiH posebno važno, nova američka administracija odlučila se preuzeti aktivnu ulogu u ovom dijelu Europe, te potisnuti sve jači utjecaj Rusije i Turske u Bosni i Hercegovini. Opće je poznato da srpske interese na Balkanu i u BiH štite Rusi, a bošnjačko–muslimanske - Turci. Hrvati, koji su najbliži, najodaniji, i zapravo jedini usmjereni prema Zapadu i NATO-u, zahvaljujući kaotičnoj politici EU, bili su na vjerometini.

Trumpova administracija, sukladno odluci Ustavnoga suda BiH inzistira na promjeni izbornoga zakona u BiH, što izravno ide na ruku Hrvatima, čiji su interesi i prava ozbiljno ugroženi. Ovih je dana američki kongresnik Michael Turner poslao otvoreno pismo državnom tajniku Rexu Tillersonu s idejom da SAD organizira “Dayton 2”, odnosno međunarodnu konferenciju na kojoj bi odnosi između triju naroda u BiH bili ponovo uređeni. Svega toga pribojavaju se i Srbi i muslimani, jer se boje da bi mogle biti dovedene u pitanje njihove pozicije koje su zaposjeli na račun Hrvata. Naime, Hrvati u BiH, iako formalno konstitutivni narod, u stvarnosti tretirani su ispod razine manjinskih prava u većini europskih zemalja.

Donald Trump, također, nedvosmisleno podupire inicijativu Tri mora, za koju se posebno zalaže hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Riječ je o zemljama koje se protežu od Baltika do Jadrana i Crnoga mora, i koje su istinski zainteresirane za očuvanje svojega nacionalnog identiteta i suvereniteta.

Prije desteka dana Donald Trump proglasio je novu strategiju nacionalne sigurnosti SAD-a. Ona je velika prilika za Hrvatsku, ako hrvatski politički vrh bude znao i bude htio na ispravan način odgovoriti na ovaj izazov. Bačena je, dakle, rukavica hrvatskom poličkom vodstvu.
O hrvatskom odgovoru ne ovisi samo budućnost hrvatske političke elite (što je manje važno) nego i budućnost i opstanak hrvatskog naroda i hrvatske države.

Marijan Križić