Vrdoljak: Rušiti vladu zbog Istanbulske konvencije bilo bi neodgovorno
Iako je HNS od koalicijskog partnera HDZ-a zatražio hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije, predsjednik te stranke Ivan Vrdoljak u razgovoru za HINA-u priznaje kako od HDZ-a nisu inzistirali na određenom roku te smatra da bi rušiti Vladu na tom pitanju bilo neodgovorno.
-Interes Hrvatske i svih njezinih građana, bez obzira jesu li po ovoj temi za ili protiv, mora biti na prvome mjestu. Cijeli sustav Hrvatske bi se urušio, imali bismo političku nestabilnost. Padom Vlade sve bi stalo, svi rezultati u obrazovnom sustavu, stabilizirani gospodarski procesi, rast BDP-a, povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Da, mi želimo i da se ratifikacijom Istanbulske konvencije zaštite žene i žrtve nasilja, ali pri donošenju odluka uvijek na umu treba imati širu sliku i dobrobit cijelog društva - ističe Vrdoljak te dodaje kako je HNS još 2015. molio SDP da u Saboru ratificiraju Istanbulsku konvenciju.
>>Gospođa Mara, Istambulska deklaracija, LNG terminal i podmukle operacije
Priznaje kako u njegovoj stranci nisu skloni niti najavljenom smanjenju PDV-a.
-Nisam siguran da je najbolje smanjiti PDV za jedan ili dva posto, jednako svima za sve proizvode i djelatnosti. Ne možemo danas imati jednoznačan odgovor jer bi on bio ili populistički ili paušalan, a HNS si to ne želi dozvoliti. Nakon ozbiljne analize iznijet ćemo koliko nas kao državu košta dva posto i što bi se drugo za to moglo napraviti. Horizontalnu mjeru snižavanja PDV-a u današnjoj situaciji treba dobro proanalizirati. Porezna politika mora se usmjeriti u dva smjera: prvo treba rasteretiti gospodarstvo i otvoriti šansu za nova zapošljavanja i nove investicije, posebno izvozne, a drugi je socijalna komponenta. Dakle, prvo proanalizirati koje resore i sektorske industrije treba potpomoći, stimulirati izvoz i nova zapošljavanja, a onda to usporediti s analitikom horizontalne mjere - ističe Vrdoljak.
>>Slavko Linić protiv LNG terminala na Krku i za ulazak Rosfnjeta u Hrvatsku
Nije nesklon niti ulasku ruskog Rosnjefta u INA-u.
- Svima je u Hrvatskoj jasno da MOL više ne može biti partner. Ono što je ključno jest da nađemo strateškog partnera koji ima isti pogled na razvoj Ine kao hrvatska Vlada. Moramo tražiti partnera koji će održati proizvodnju i u Sisku te u Rijeci, koji će ulagati u istraživanje i eksploataciju plina i nafte i u Hrvatskoj i izvan nje, koji će zadržati zaposlenost u Ini te zadržati industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj s razvijenom Inom. Kada nađemo tog strateškog partnera, onda neće biti problem sve to realizirati u budućnosti.
Što se tiče iskazivanja interesa Rosnjefta, pred nama treba biti jedan jasan i transparentan proces. Nakon izbora konzultanta, koji će uslijediti za nekoliko tjedana, njima treba dati jasan zadatak: pokažite nam model financiranja otkupa i partnera koji bi s nama trebao razviti Inu u pravome smjeru. Kod procesa oko Ine prepoznajem šansu da se u Hrvatskoj dogodi širi politički konsenzus jer manje-više sve stranke u Hrvatskoj imaju sličan stav, a to je da s MOL-om ne ide i da treba naći novo rješenje koje će zadržati proizvodnju. To bi mogao biti politički projekt gdje se može pokazati većim dijelom jedinstvo hrvatske politike. Pozivam i opozicijske stranke da sudjeluju u prijedlozima i raspravama o toj temi - rekao je.
>>Višnja Starešina: Glasnik američke državne politike i uskrsavanje Ivana Vrdoljaka
Pozdravlja i najavu izgradnje LNG terminala na Krku.
- Prema najavama iz tvrtke LNG Hrvatska, projekt će biti završen krajem 2020. godine. Ta promjena odluke s kopnenog na plutajući terminal donesena je 2016. Europska komisija odlučila je financirati trećinu ukupnih troškova, pred nama je proces zatvaranja financijske konstrukcije i očekujem da se izgradnja dogodi 2020.
Mi smo kao narod posebni u tome da analizirajući što je bolje, a što lošije, u konačnici ne napravimo ništa! To se događa s nizom energetskih projekata u Hrvatskoj. Ja sebi stoga neću dozvoliti ispraznu raspravu "što bi bilo bolje", nego želim da u Hrvatskoj napokon zaživi model funkcioniranja temeljen na stručnoj procjeni, donošenju odluka i preuzimanju odgovornosti. Ne zanimaju me rasprave zbog rasprave, samo želim da Hrvatska ima novi dobavni pravac plina i samim time sigurnost isporuke plina, ali i kontrole cijena - kaže Vrdoljak.
>>Ruski Gazprom počinje gradnju „Sjevernog toka-2“
Ipak, Kurikularnu reformu stavlja u vrh prioriteta HNS-a i Vlade.
- Kurikularna reforma na prvom mjestu znači da je odzvonilo bubanju napamet i to je promjena koje ovo društvo traži već desetljećima. Kurikularna reforma znači da djeci u fokus dolazi učenje znanja i vještina za stvaran život, a ne samo zbog ocjena. Mi smo u samo nekoliko mjeseci uspjeli osigurati 200 milijuna kuna za realizaciju kurikularne reforme. Krenuli smo u edukaciju profesora i nastavnika za pilot projekt koji kreće već u rujnu ove godine. Završeni su kurikularni dokumenti, dobivamo većim dijelom pozitivne recenzije, i hrvatske i međunarodne. Sve to se prvi put događa u Hrvatskoj. Pilot projekt kreće već u jesen i nema zapinjanja. HNS je apsolutno ponosan jer je napravljen politički okvir u kojem stručnjaci imaju šansu napraviti veliku stvar za budućnost naše djece, a samim time i cijele Hrvatske - navodi Vrdoljak.
>>Ivan Vrdoljak: Odlučno i hrabro smo unijeli liberalne svjetonazore u Vladu
Prokomentirao je i rejting stranke na čijem je čelu.
-Naš rejting po anketama sličan je ili isti kao prije šest mjeseci, samo je država, ulaskom HNS-a u Vladu, dobila odgovornost i stabilnost. Rejting je 2,4 i sličan je kao i mjesec dana prije ulaska u Vladu. Generalno, postoji fama o našem rejtingu, a mi već 6-7 godina, otkad smo u Vladi, imamo rejting između 1,5 i 3 posto. Kada smo u opoziciji, on je između 2,5 i 4 posto. Kakav god da je rejting, mi na izborima dobijemo od 100 do 130 tisuća glasova i zaradimo svoje mandate. Objašnjenje je vrlo jednostavno, naša podrška nije ravnomjerno podijeljena po cijeloj Hrvatskoj, kako se provodi anketno istraživanje, a ni Hrvatska nije jedna izborna jedinica - zaključio je.
R.H.