Hrvatska ne vidi da je teritorijalno jamstvo hrvatske konstitutivnosti i opstanak Hrvata u srednjoj Bosni geostrateški interes! Ako padne srednja Bosna, sljedeći cilj nisu samo Mostar i Stolac već i Dubrovnik - rekao je u Bujici dr. Marko Tokić, predsjednik Udruge 'Hrvatska zvona', profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru i nekadašnji glavni tajnik i potpredsjednik HDZ-a BiH.

Nevladina udruga Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda, na čijem je čelu Sehfudin Tokić, nekadašnji zastupnik u parlamentu BiH i visoki dužnosnik Socijaldemokratske partije BiH, najavila je u ponedjeljak kako će u Sarajevu organizirati prosvjede zbog posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović planiranog za ovaj tjedan.

Krajem 2018. godine bi se, prema svemu sudeći, trebali održati opći izbori u Bosni i Hercegovini. Iako se neko vrijeme špekuliralo da će se, zbog rastuće političke krize u toj zemlji, ti izbori odgoditi te spojiti s lokalnim izborima 2020. godine, do toga ipak ne će doći, a kao mjesec održavanja je najizgledniji listopad 2018., upravo zbog sve glasnijih Hrvata koji traže izmjenu izbornog zakona, budući je trenutni nepravedan.

Pregršt uvreda na račun hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Republike Hrvatske, sasuo je Emir Sulljagić, bivši bliski suradnik Željka Komšića i neformalni pokretač jedne od najekstremnijih bošnjačkih stranaka – Građanskog saveza.

Hrvatski zastupnici u utorak su napustili zasjedanje federalnog parlamenta u BiH nakon što je većinom glasova bošnjačkih zastupnika u dnevni red uvršten prijedlog SDP-a da se iz naziva javnih poduzeća ukine naziv ‘hrvatski’ i ‘Herceg Bosna’.

Iz dana u dan sve je manje Hrvata u Bosni i Hercegovini, na što utječe niz čimbenika, počevši od ekonomskoga stanja, političke nestabilnosti, obespravljenosti i diskriminacije od međunarodnih institucija. Dodatnu nestabilnost i zabrinutost među Hrvatima Bosne i Hercegovine izazvala je nedavna haaška presuda hrvatskoj šestorici među kojima je general Slobodan Praljak, ne prihvaćajući lažnu optužbu, počinio suicid.

U hrvatskoj javnosti relativno se malo zna o napadnoj operaciji Armije BiH, poznatoj pod kodnim nazivom "Neretva 93", čiji je krajnji cilj bio ovladavanje neretvanskim pravcem i prodor na jadransku obalu u prostor između Ploča i Neuma.

Velikom rasponu različitih političkih vladavina što su prohujale poviješću treba dodati još jednu uzgojenu u srcu Bosne: (islamističku) viktimokraciju. Tu je vladavinu promovirao i ustoličio Alija Izetbegović – najprije deklarirani Srbin (podrijetlom Jahić) onda zadrti Jugosloven jer je Titovo jugoslovenstvo omogućavalo formiranje islamističkog korpusa pod krinkom bratske ljubavi naroda i narodnosti SFRJ, a na koncu skinuo sve maske i postao ono što je oduvijek bio: zadrti islamist sa zadaćom da uz pomoć islamskih zemalja Bosnu i Hercegovinu pretvori u džamahiriju.

Najveći dio BiH je etnički homogen, prirodni priraštaj je loš. Broj onih koji odlaze iz zemlje je svakim danom sve veći, a kada je u pitanju stupnja obrazovanja, BiH je na samom dnu europske ljestvice, ističe Mirko Pejanović, član ANU BiH, u izjavi za N1 televiziju.

Kakvu političku klimu prema Republici Hrvatskoj kreira sarajevska intelektualna elita, pokazuje i današnji istup dr. Gorana Kovačevića, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, koji je ocijenio kako je, nakon haške presude, došao pravi trenutak " da se preispita kakva je zemlja primljena u Europsku uniju".