Jačanje međusobne gospodarske suradnje i mogućnost zajedničkog izlaska na treća tržišta bila je glavna tema jučerašnjeg trilateralnog sastanka hrvatske premijerke Jadranke Kosor, slovenskog premijera Boruta Pahora i srbijanskog predsjednika Borisa Tadića održanog u Smederevu.

Troje regionalnih lidera usuglasilo se o zajedničkom nastupu tvrtki iz njihovih zemalja  u različitim gospodarskim djelatnostima: cestogradnji, prehrambenoj, drvnoj i vojnoj industriji, telekomunikacijama i poljoprivredi. Kao tržišta na kojima bi im zajednički nastup osigurao bolje izglede vide ona u Europskoj uniji, Rusiji ali i tržište Libije kad se situacija smiri.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je o tome rekao: "Moguće je učiniti velike iskorake na trećim tržištima, osigurati radna mesta u našim zemljama, podići kvalitet naših ekonomija jer svi se danas suočavamo sa ekonomskim problemima i teškoćama koje ugrožavaju stabilnost naših društava, podižu tenzije i nastaviti zajednički ćemo na tome da radimo“.

Osim gospodarskih pitanja i integracije u EU, tema razgovora u Smederevu bila su i otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, među kojima je iznimno važno pitanje u ratu nestalih osoba kako hrvatske tako i srpske nacionalnosti za kojima se još traga.

>>Srbijanski ministar pokušava relativizirati srpsku agresiju preko slučaja Purde: Što je sa Srbima na hrvatskim popisima?

A udruženja Srba izbjeglih iz Hrvatske iskoristila su posjet premijerke Kosor  da u hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu predaju dva pisma, jedno namijenjeno predsjedniku Ivi Josipoviću i drugo namijenjeno njoj. U njima od hrvatskih vlasti traže ostvarenje svojih prava, prvenstveno prava na imovinu koju su ostavili u Hrvatskoj, a od Sabora traže donošenje deklaracije koja bi im zajamčila ostvarenje tih prava.

Nakon sastanka s Pahorom i Tadićem, Kosor je komentirala i obavezu Hrvatske za stambenim zbrinjavanjem izbjeglih Srba kojima nije omogućen otkup stanarskog prava: "Što se tiče stambenog zbrinjavanja izbjeglica, to je uostalom i jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23 s kojim se bavimo, zadaću ćemo  obaviti u roku dakle, svibanj ili do kraja lipnja. Ljudi koji su predali peticiju imaju pravo na svoju mišljenje, na svoje stajalište“.

Lideri triju država na jučerašnjem su sastanku, kako su izjavili novinarima, razgovarali i o međunarodnoj donatorskoj konferenciji koja će se u rujnu ove godine održati pod vodstvom Amerike i EU, a čiji je cilj prikupiti sredstva kojima će se obeštetiti oni Srbi izbjegli iz Hrvatske koji se ne žele vratiti u Hrvatsku a u njoj su ostavili imovinu.

>>Izbjegli Srbi peticijom pokušavaju zaustaviti ulazak Hrvatske u EU

Na trilateralnom sastanku Kosor –Pahor- Tadić nezaobilazna tema i bila je i problem optužnica za ratne zločine kako s hrvatske tako i srbijanske strane.  I premijerka Kosor i predsjednik Tadić usuglasili su se da popise osumnjičenih optuženih treba temeljito pročistiti, kako na njima ne bi bilo nedužnih ljudi.  Predsjednik Tadić je, međutim zatražio i da Hrvatska revidira brojne optužnice koje su tijekom devedesetih podizane protiv pripadnika srpske nacionalnosti.

Rješavanje pitanja ratnih zločina bilo je i tema razgovora premijerke Kosor sa srbijanskim premijerom Mirkom Cvetkovićem održanom poslije podne u Beogradu.

Kosor je pred srbijanskim premijerom iznijela ideju da se uskoro održi regionalna konferencija o pitanju procesuiranja ratnih zločina na kojoj bi o tome pitanju svoj sud iznijeli stručnjaci.

>>Balkanska unija - Koalicija za REKOM usvojila Statut buduće komisije

Na kraju posjeta , premijerka Kosor u Beogradu se sastala s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji.

VOA / HRsvijet