Ogranak Matice hrvatske Čitluk predstavio je svoje bogato nakladničko djelovanje u Zaboku.

Tim povodom predstavljena su najnovija izdanja čitlučkog Ogranka, roman Zdravka Nikića „Sime života vičnoga - Zapisi Stipana Trnovca", knjige „Međugorje - 30 godina fenomena" Marijana Sivrića i Ive Šćepanovića te glasila „Stopama pobijenih", Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«.

Nakon pozdravne riječi predsjednika Matice hrvatske Zabok Stjepana Bučara, o radu Ogranka Matice hrvatske Čitluk nazočne je upoznao predsjednik Andrija Stojić. Istaknuo je kako Matica radi u duhu stoljetne tradicije te naglasio nužnost povezivanja svih ogranaka i suradnje među njima, što se očituje i dosadašnjim gostovanjima čitlučkog ogranka drugim ograncima u Hrvatskoj i BiH. Govoreći o bogatoj nakladničkoj djelatnosti MH Ogranak Čitluk, ukratko je predstavio pojedina djela nekih autora te i Sivrićevu knjigu o Međugorju u kojoj su od „A" do „Z" obrađeni značajniji događaji vezani za ovo poznato marijansko svetište.

Roman prof. Zdravka Nikića predstavili su mr.sc. Tanja Vučić i prof. dr. Antun Lučić te sam autor. Govoreći o njemu, prof. dr. Antun Lučić je istaknuo kako je Nikićev proces stvaranja bio naizmjeničnih žanrovskih usmjerenja.

„Prozno oblikovano Sime s puno poveznica može se dovesti u suglasje s Nikićevim pjesništvom, ponajprije novom zbirkom (još uvijek u rukopisu, brušenju i dorađivanju) 'Zavičajna rapsodija', a osobito njezinim ciklusom 'Materine priče'. Njegove su pjesme poduprte upućujućim napomenama, ugrađuju dometnuto značenje i vrijednosti koje izvorno dolaze iz baštine, neisplićale predaje, osobito onda kada je lokalizirana. Roman tematizira život u provinciji ili na selu, onim naizgled zabitim sredinama koje (još) imaju što prinijeti u jezik, a tiče se ljudi i njihova intimnoga doživljaja i spoznaja o svijetu u kojemu žive. Nailazili smo na slične primjere, makar oni bili ostavljeni i u sažetim zapisima. Lako se uoči da Nikić prave rečenice više utiskuje u doslovnosti nego u metaforički prostor. Takvim fizičkim teatrom postiže uglavnom rečeno mimetičko obilježje vremena i mjesta, a izgradnju alegorijskoga svijeta primjenjuje kad se stvari motre s povijesnoga stajališta. Posebno skrećem pozornost na filijaciju kojom su prožeti Nikićevi likovi. Usto što primaju na sebe tragove predaka, oni ujedno svojim postupanjem, vidljivim i prigušenim, produljuju tu lozu vazda sluteći i iznoseći promisli na svoje potomke", kazao je Lučić.

- Ovaj roman još je jedno u nizu originalnih djela prof. Zdravka Nikića, književnika, pjesnika, urednika i lektora hrvatskog jezika. Glavni lik romana Stipan Trnovac simbol je hercegovačkog čovjeka u traganju za smislom života, u odgonetanju 'znakova pored puta', ali i čovjeka opterećenoga svakodnevicom življenja i borbom sa škrtom zemljom od koje treba uzeti za sebe i članove svoje obitelji. U njegovoj želji da svojega sina Matu izvede na pravi put iskazana je želja tamošnjih ljudi da im potomstvo produži lozu i te mladice izrastu u stamena stabla koja će sutra davati nove živote - kazala je predstavljačica mr. sc. Tanja Vučić.

Sam autor je zahvalio Ogranku MH Čitluk na pomoći te onima koji su pridonijeli da roman ugleda svjetlo dana, kao i autoricama ilustracija Cviti Kusić i Jeleni Nikić.

„Roman sam napisao kako bih sačuvao od zaborava djelić bogatstva hercegovačkog duha i tradicijske kulture, a posebice svojih rodnih Ružića prisjećajući se mnogih priča koje sam slušao od svoje pokojne majke koja je bila nepismena, ali je bila prava riznica narodnog usmenog blaga. Vjerujte, znala je toliko junačkih epskih pjesama naizust da mi ih je pjevušila satima, a narodne predaje i legende pričala je tako upečatljivo, raskošno, nadahnuto kao što je tkala svoje tkalo na razboju. Upravo njoj dugujem svu ljubav spram ljepote pisane riječi!

Roman je prvotno nosio naslov „Zapisi Stipana Trnovca" (u čijem se imenu ogleda težina tegobnog života jednoga Hercegovca - simbolika imena Trnovac = trn, drača), a kada sam ga zgotovio iz svega onoga o čemu Stipan promišlja i za čim traga, rodio se naslov „Sime života vičnoga". A zašto sam odlučio napisati ga većinom ikavicom? I to je jedan od načina zahvalnosti pokojnim roditeljima koji su me učili govoriti tim milozvučnim izgovorom. Kako je ikavica u izumiranju, želio sam je i na ovaj način sačuvati, koliko je u mojoj mogućnosti, od toga pa sam zato na kraju romana donio i 'Ričnik manje poznatih riči i pojmova' kako bi bio dostupan i razumljiv i onima kojima je ikavica pomalo strana", kazao je Nikić.

Predstavljajući aktivnosti Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće", kao i knjigu „U nebo zagledani", dr. fra Častimira Majića, devedesetosmogodišnjeg fratra rodom iz Vitine, koji živi u Americi, u Chicagu, vicepostulator fra Miljenko Mića Stojić govorio je o do sada učinjenom na pronalaženju tjelesnih ostataka 66 franjevaca koje su tijekom Drugoga svjetskog rata pobili partizani.

„Jedna od bitnih stvari koja je napravljena ove godine svakako je iskapanje na Širokom Brijegu u Knešpolju te u Ljubuškom na Tomića njivi. Vicepostulatura je to učinila zajedno s povjerenstvima za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća u tim općinama koje je imala čast idejno potaknuti. Hvala svima koji su sudjelovali i sudjeluju u njihovom radu, kao i u radu onih u općinama Neum i Posušje koja su također započela radom. Još neke općine namjeravaju isto učiniti. U Dubravi u Knešpolju pronašli smo 28 tijela među kojima bi, prema svjedočenjima, trebao biti i 1 franjevac. Na Tomića njivi također smo pronašli 28 tijela i prema vanjskim znakovima, ostatcima tkanine koja neodoljivo podsjeća na habit i ostatcima franjevačke krunice, predmnijevamo da su tu pokopana i najmanje dvojica franjevaca. Posmrtne ostatke prebacili smo na Medicinski fakultet u Mostaru i o kome se točno radi znat ćemo nakon DNK analize. Budući da je veoma skupa, jedan pokušaj na jednom tijelu stoji preko 4.000 kn, povjerenstva su objavila žiro-račune na koje svoje priloge mogu doznačiti svi oni koji su u mogućnosti i žele pomoći da se identificiraju svi pobijeni u spomenutim masovnim grobnicama i u drugima koje čekaju na otkopavanje", kazao je fra Miljenko.

On je nazočnima ukratko ispričao i kako je tekao sam tijek likvidacije širokobrijeških franjevaca, na koji su način ubijani bez suda i sudišta, samo zato što su na sebi imali odjeću sv. Franje.

Za knjigu „U nebo zagledani" u kojoj se govori o pobijenim fratrima, fra Miljenko je rekao kako je njezina specifičnost u tome što o njima piše čovjek koji ih je sve poznavao.
Nazočnima se kratkim govorom obratila i zamjenica gradonačelnika grada Zaboka Nevenka Gregurić koja je zahvalila gostima iz Čitluka na večerašnjem programa te istaknula svoju povezanost s međugorskim Gospinim svetištem u kojemu je, kako je kazala, našla mir i mnoge odgovore i koje je često posjećivala.

U glazbenom dijelu programa pjevanjem nekoliko skladbi nastupio je i Zbor „Đalski" iz Zaboka pod ravnanjem maestra Alekse Šandora Pavišića.

Čitluk.ba