U prepunom foyeru HNK u Splitu u sklopu "Dana kršćanske kulture" u utorak, 12. travnja održana je javna tribina i susret s Mattom Bagliom na temu "Utjecaj zloga i opsjednuća – mit ili stvarnost". Na tribini je gostovao autor knjige "Obred. Istinita priča o suvremenomu egzorcistu" koja je bila i nadahnuće za film "Obred", a tribinom je moderirao Verbumov glavni urednik mr. Petar Balta.

U sklopu tribine američki autor, talijanskog podrijetla novinar Matt Baglio progovorio je o tome kako je nastala njegova prva knjiga "Obred" koja je izazvala veliku pozornost svjetske javnosti i za koju mnogi kažu kako je riječ o jednoj od najboljih knjiga ikada napisanih na ovu temu. Baglio ističe kako se trudio napisati objektivnu knjigu. Ona je plod trogodišnjeg istraživanja i rada, koje je uključivalo i tečaj za egzorciste na papinskom sveučilištu Regina Apostolorum, intervjue s tridesetak egzorcista i više osoba koje su bile opsjednute. Istaknuo je kako je i sam pristupio tečaju s predrasudama kako će tamo naići na svećenike fundamentaliste koji će sve loše i zlo pripisivati vragu, ali se iznenadio jer je došao na moderno sveučilište gdje je susreo izazito duhovne ljude, koji su na tečaju bili upućivani da svemu pristupaju s velikim oprezom, sumnjičavošću i trezveno kako bi mogli odvagnuti o čemu se radi. Upravo vijest o tome da postoji tečaj za egzorciste, koja je fasinirala Baglia, potaknula ga je da počne istaživati ovu temu, a svećenik o. Gary Thomas, kojeg je Baglio upoznao na tečaju, postao je glavni protagonist knjige u kojoj će Baglio nastojati objektivno ljudima približiti temu egzorcizma. Većina knjiga koje je on čitao na ovu temu napisali su ili skeptici ili ljudi koji su posve uvjereni u postojanje ovih stvarnosti. On sam kaže kako nije želio biti pretenciozan, nego objektivan, pisao je za prosječnog čovjeka kako bi mu omogućio da proviri u ovaj svijet. Sam kaže kako je na početku sve što je znao o egzorcizmu bilo ono što je imao priliku vidjeti u filmovima. Istražujući za knjigu usredotočio se na ljudsku stranu priče.

Rekao je kako mu je perspektivu promijenilo to što je vidio više egzorcizama, jer je i sam bio sumnjičav i oprezan na početku. Na pitanje mr. Balte je li mu pisanje knjige pomoglo da dođe do osobnog znanja o vjeri rekao je kako je to polako prihvaćao. Bio je vjernik katolik, ali nije duhovno produbljivao vjeru. Ovakva snažna iskustva i susreti s velikim brojem duboko duhovnih svećenika rezultirali su produbljivanjem duhovne dimenzije vjere i rastom u vjeri. Kako sam kaže radilo se o suptilnim promjenama. Baglio je ovom prigodom rekao kako ga ljudi na ovakvim javnim susretima obično pitaju je li moguće zaštiti se od zlih utjecaja i opsjednuća. On ističe kako je izrazito važno da čovjek ima snažnu povezanost s Bogom.

Kaže i kako u Crkvi mnogi ne vjeruju u egzorcizme, ali kako taj ritual egzorcizma treba gledati kroz prizmu duhovnog. Mnogi ljudi, pa i svećenici vjeruju kako vragu ne treba pridavati pozornost. Većina njih o njemu razmišlja na temelju onog što znaju iz filmova. S jedne strane ne treba ga vidjeti kao boga zla ističe Baglio, jer je on pali anđeo, stvoren je, nema tijelo, ali postoji na duhovnoj razini. Međutim, vrag je zao duh koji nije fizički prisutan, ali je prisutan gdje god se događa zlo, u odnosu prema bližnjima, u koncentracijskim logorima, ratovima itd. Javnost je najčešće fiksirana na izvanjsko djelovanje đavla i egzorcizme, pritom zaboravljajući na svakodnevno, redovno djelovanje u svijetu naglašava Baglio. Upravo taj suptilni utjecaj đavla je najopasniji. Baglio također naglašava i čovjekovu slobodnu volju u svemu. Egzorcist nije čudotvorac. Uloga egzorcizama je u povezivanju čovjeka i Boga.

Osobito je važno shvatiti veću sliku, ističe Baglio, sakramentalnog života koji je osobito važan u čovjekovu odnosu s Bogom, a na poseban način sakrament ispovijedi koji može više izliječiti dušu, nego egzorcizam. Baglio zaključuje kako je za neke ljude opsjednuće put vjere.