S osobitim sam zanimanjem proučio odgovor na moj polemički tekst »Zbog čega se fra Robert Jolić ideološki pogubio?«, objavljen 23. kolovoza na nekolicini portala u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Čitajući odgovor od osobe potpisane kao »dr. fra Robert Jolić, povjesničar«, u trenutku shvatih zbog čega se potpisani u tolikoj mjeri okomio na moju neznatnost, odnosno »bijedu i primitivizam jednoga jadnoga “publicista” Ivana Matića«, a ne primarno na navode iznesene u tekstu.

U srpnju 2020. ljubljanski IFIMES objavio je jednu od niza dezinformacijskih i netočnih analiza u vezi s izborima u Hrvatskoj (ifimes.org: Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020: Hrvatska u još većem raskoraku između prošlosti i budućnosti). Tu smo „analizu“ podrobno analizirali (https://zagrebsecurityforum.com/analysis/id/3094) i pokazali da vrvi netočnostima, neistinama i predrasudama koje se od organizacije koja se predstavlja kao znanstvena i stručna ne bi smjelo događati. U međuvremenu ta je organizacija objavila još nekoliko uradaka koji su netočni, neobjektivni, tendenciozni te maliciozni s obzirom na ciljeve koje žele postići.

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH dr. Božo Ljubić uputio je otvoreno pismo Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira u BiH i javnosti u kojem odgovara na pitanja; Zašto je BiH danas “pod egzistencijalnom prijetnjom najvećom nakon rata“? Zašto dosadašnji pristup OHR-a i PIC-a nije dao željeni rezultat, što s njim nije bilo u redu? Kako izaći iz ove krize, koji bi to novi pristup mogao dovesti do toga da BiH postane integrirano društvo i funkcionalna država? Što se konkretno može/treba učiniti sada? Ljubićevo pismo, prenosimo u cijelosti:

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je u Bruxellesu da je zadovoljan današnjim razgovorom s europskim povjerenikom za proširenje EU Oliverom Varhelyijem.

Bez obzira na tešku i traumatičnu hrvatsku prošlost, nezavidan sadašnji položaj i neizvjesnu budućnost, Ustavnu sud BiH nedavnom je odlukom onima koji doista odlučuju, a ponajprije zapadnim državama, postavio pitanje: Podupiru li vladavinu prava ili sile, čime se i u pitanju BiH, kad-tad, moraju odlučiti jesu li na strani komunističkoga zlosilja ili demokracije te vrijede li im istovjetna načela za BiH, kao što ta načela jednoglasno podupiru u slučaju ruske invazije na Ukrajinu?

Iznimno će biti zanimljiva utrka za vodeće pozicije u državi i entitetu na izborima ove godine. Posebice nakon što su se iz izborne utakmice za Predsjedništvo BiH sklonili čelnici vodeće hrvatske i srpske stranke, predsjednici HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović te SNSD-a Milorad Dodik, dok je pak njihov bošnjački pandan Bakir Izetbegović iz SDA odlučio otići i izvagati se na izborima.

Kandidaturom Borjane Krišto željeli smo donijeti jedno osvježenje, relaksirati odnose u predizbornom vremenu, te poslati poruku i bošnjačkom narodu, koji po četvrti put usmjeravanjem svojih glasova dolazi u poziciju birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da to nije dobro i da to ne rade, izjavio je u razgovoru za Fenu predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.

Hrvatski iseljenički kongres pozvao je u subotu u Mostaru hrvatski državni vrh da zajednički pomogne Hrvatima u BiH, a njih da se masovno odazovu na jesenske opće izbore u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarili jednakopravnost u toj zemlji.

Šef Izaslanstva Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Johann Sattler izjavio je u Banjoj Luci da će Bosna i Hercegovina postati članica EU, ali da europski partneri nisu zadovoljni brzinom ispunjavanja uvjeta.

Protuustavni član Predsjedništva BiH Željko Komšić optužio je Hrvatsku da zlorabi svoju ulogu u EU i NATO-u inicijativama za izmjenama Izbornog zakona u BiH te ustvrdio da takve poteze ne podupire “prijateljska” i “dobronamjerna” Turska na čelu s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.