U Beogradu je, u organizaciji Instituta za europske studije, održana konferencije “Turska regionalna sila”,čija je temeljna poruka kako su Srbi i Turci dva naroda koja mogu ujediniti "balkanske narode", javlja dopisnik agencije Anadolija.

Bivši savjetnik u srbijanskom ministarstvu vjera Aleksandar Raković, analizirajući sveukupne odnose Srbije i Turske istaknuo je  kako je Turska za Srbiju potencijalna nužnost, ali i “potencijalno veliki problem”.

>>Srbija: U posljednjem desetljeću broj Hrvata smanjen za 13.000

Istaknuvši demografsku strukturu Turske, Raković je istaknuo kako nitko ne može izbjegavati Tursku. On je kao primjer za to naveo Njemačku u kojoj su u nekim školama turska djeca postala većina, pa je i broj Turaka razlog što ta zemlja kao najutjecajnija u Europi ne vrši popis stanovništva po nacionalnoj osnovi. Po njegovom mišljenju uloga Turske u Srbiji bit će sve snažnija.

>>Sukob Radončić&Izetbegović: Zabava ili pokušaj čišćenja 'islamističkog nosača aviona u srcu Europe'

Bivši veleposlanik SR Jugoslavije u Ankari i orijentalist Darko Tanasković u svome je izlaganju naglasio kako je  današnja Turska blizu realiziranja strateškog cilja - prerastanja u "vodeću regionalnu, odnosno makroregionalnu silu".

>>Nove balkanske strategije

Kao polazišnu osnovu za svoj stav uzeo je primjer knjige aktualnog turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji je u knjizi “Strategijska dubina” najavio da će Turska do 2023. postati jedna od najutjecajnijih država svijeta.

-“Tursku posebno interesira "zapadni Balkan" i stoga ona nastoji da prvenstveno izgradi "makroregion" u kojem bi bili Balkan, Bliski istok i Kavkaz”, poručio je Tanasković.

>>Mile Prpa: Sulejman Prvi Veličanstveni i hrvatski junak Nikola Jurišić

Povjesničarka Jovana Šaljić je na temu “Kulturne politike Turske” ukazala na popularnost turskih serija i njihove uloge u promoviraju turske kulture. O gospodarstkim mogućnostima Turske govorio je Goran Nikolić, koji je dajući usporedne gospodarske i demografske pokazatelje Turske i Srbije konstatirao da u suštini ne postoji razlika, pogotovo izdvojivši fiskalnu, u monetarnoj ekonomskoj politici.

R.H.