Knjiga sjećanja na prošle ljude i događaje bivšega potpredsjednika ratne vlade Republike Hrvatske Zdravka Tomca "Memoari" predstavljena je sinoć u Zagrebu.

O Tomcu i njegovoj knjizi govorili su sisački biskup mons. Vlado Košić, saborski zastupnik Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf te autor.

Mons. Vlado Košić smatra kako je Tomčevo traženje političke istine neodvojivo od njegove potrage za vjerom. "U toj potrazi se ističe autorovo domoljublje te borba za istinu o Domovinskom ratu", rekao je podsjetivši na Tomčevo zalaganje za pravdoljublje i istinu.

Kao posebnu vrijednost istaknuo je autorovo domoljublje, koje ne ide na štetu drugih naroda te podsjetio kako je autor kao bivši komunist otkrio zločinačko lice i naličje komunizma.

Upozorio je također i na Tomčeve tvrdnje kako je pravi tužitelj zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca nije bio Jakov Blažević nego Josip Broz Tito te podsjetio i na autorovo mišljenje kako su predsjednik Franjo Tuđman i kardinal Franjo Kuharić bili najzaslužnije osobe za stvaranje hrvatske države.

Prof. Miroslav Tuđman je istaknuo kako Tomac u svojim "Memoarima" opisuje ljudsku dimenziju političkih aktera u zadnjih pedesetak godina.

Ocijenio je kako Tomac nije mogao promijeniti Partiju ali je zato na nju utjecao. "Sudjelovao je s Kardeljem u izradbi Ustava iz 1974.", napomenuo je podsjetivši i kako se Zdravko Tomac devedesetih nije slagao s predsjednikom Tuđmanom u politici prema BiH.

No taj svoj odnos, kako je rekao, Tomac je kasnije korigirao. "On je iz politike dolazio do povijesne spoznaje", rekao je dodavši kako je predsjednik Tuđman iz povijesnih spoznaja vodio politiku.

Po riječima akademika Davorina Rudolfa, autor je uvijek prednost davao nacionalnom nad klasnim. Zato su on i Dražen Budiša 2000. dali Račanu nacionalni predznak kojeg nije imao, rekao je dodavši kako je tako Račan i došao na vlast.

U knjizi "Memoari" (462 str.), koju je objavio zagrebački nakladnik Tkanica, Tomac piše o ključnim ljudima svoje političke sudbine, korijenima, političkom djelovanju od 1960. do 1990., vremenu stvaranja hrvatske države od 1990. pa sve do 2012. te Bosni i Hercegovini kao tzv. Ahilovoj peti hrvatske politike.

M.M.