Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCDR) Ante Nazor, reagirajući na izjave i podatke iznesene na skupu Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, ističe da reakcija većine hrvatskih građana i političara na presudu Haaškoga suda o tzv. udruženom zločinačkom pothvatu i osudu hrvatskih generala ne pokazuje nespremnost Hrvatske na suočavanje s prošlošću, nego ogorčenost zbog nepravedne presude.

Presude na hrvatskim sudovima hrvatskim vojnicima i zapovjednicima za nečasna djela, tekstovi u udžbenicima za povijest i drugi primjeri pokazuju da se Hrvatska u velikoj mjeri već suočila s tamnim stranama svoje prošlosti, kaže Nazor u današnjem priopćenju kojim odgovara na izjave s Documentinog skupa održanog 20. travnja u Zagrebu.

Javnost treba objektivno informirati o događajima, uzimajući u obzir okolnosti u kojima su se dogodili, a podaci trebaju biti točni i cjeloviti.

Tako se, navodi, prilikom isticanja broja od 150.000 izbjeglih stanovnika (uglavnom Srba) iz Hrvatske uoči i tijekom Oluje, ne može podcijeniti činjenica da je njihov odlazak posljedica srpske politike od 1990. (otišli su na temelju Odluke Vrhovnog savjeta odbrane RSK o planskoj evakuaciji), niti prešutjeti podatak da je u srpnju 1995. u Hrvatskoj bilo 384.664 prognanika i izbjeglica, velikim dijelom protjeranih s okupiranoga područja već 1991.

Informacija o „više od 22.000 spaljenih kuća” u tijeku i nakon Oluje, uz to što nije točna (broj je uveličan), nije ni potpuna, ako se prešućuje činjenica da je do Oluje u napadima srpskih snaga u Hrvatskoj uništeno oko 200.000 stambenih jedinica.

>>Sorosovi opunomoćenici o presudi hrvatskim generalima: Dio presude o zločinačkom pothvatu ne će biti ukinut

>>HAŠKI SUD - izlazna strategija kroz SOROŠEV projekt "REKOM"

>>EKSKLUZIVNO: Rekom i Documenta - politička policija Zapadnog Balkana

Ni informacija o „više od 600 ubijenih civila” nije precizna, zbog toga što nije riječ samo o civilima (što je manje važno), a posebice zbog toga što pripadnici hrvatskih snaga nisu odgovorni za sva navedena stradanja.

Navodi i kako je tijekom mandata zaštitnih snaga UN-a na istom području (tzv. UNPA zone) ubijeno više Hrvata nego što je ubijeno civila tijekom i nakon Oluje i protjerana oko polovica od ukupnog broja Hrvata koji su tu ostali živjeti i nakon 1991.

Hina / HRsvijet