Slavko Linić u svom je prvom postizbornom intervjuu časopisu Lider ostavio tu mogućnost otvorenu, a rekao je da se može razgovarati i o međustopama. Mogla bi to biti i najava ukidanja nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige već od travnja ili srpnja 2012. godine, a ne od datuma ulaska Hrvatske u EU, što je krajnji rok za usklađivanje tog poreznog oblika s EU. Veći PDV doveo bi i do inflacijskog udara jer ni tvrtke nemaju zalihe da razliku preuzmu na sebe i tako sačuvaju potrošače.

Zagovornici povećanja PDV-a mišljenja su da PDV treba povećati barem za 2 postotna boda – sa 23 na 25 posto. Dva posto veći PDV donio bi državnoj blagajni oko 3,5 milijardi kuna veće prihode, no s njime bi došlo do pada potrošnje, povećavanja inflacije i bijega u sivu zonu.

Sa sadašnjih 23 posto PDV-a ispred Hrvatske su samo bogate skandinavske države te Mađarska, koja svoj PDV od iduće godine diže na 27 posto. Njemačka je uoči same krize podigla svoj PDV sa 16 na 19 posto.

Podsjetimo, ne tako daleke 2000 godine, Radimir Čačić, Mato Crkvenac i Slavko Linić donijeli su izbornu pobjedu SDP-u i HNS-ua na obećanjima kako će drastično srezati "Škegrin PDV".