Pentagon razmatra plan o povlačenju zrakoplova, ratnih brodova, oružja i desetaka tisuća američkih vojnika iz Europe, unatoč upozorenjima NATO saveznika o rastućoj opasnosti od ruske agresije, objavio je NBC pozivajući se na sedam sadašnjih i bivših zapadnih i američkih dužnosnika.

Riječ je o mogućem povlačenju oko jedne trećine američkog kontingenta, odnosno približno 25.000 vojnika, dok pojedini izvori tvrde da bi brojka mogla dosegnuti čak polovicu ukupnih snaga – do 40.000 ljudi. Ako se ovaj plan provede, bit će to najradikalnije smanjenje američke vojne prisutnosti na europskom tlu od završetka Hladnog rata, u trenutku kada na kontinentu broje oko 80.000 vojnika.

Smanjenje snaga najviše bi pogodilo Njemačku, Italiju i Španjolsku, zemlje u kojima se nalazi većina američkih baza. Čelnici upravo ovih država ušli su u otvoren sukob s predsjednikom Donaldom Trumpom zbog odbijanja da se uključe u američki rat protiv Irana. Trump mjesecima poručuje kako Europa mora sama preuzeti vodeću ulogu u vlastitoj obrani, dok su američki kapaciteti potrebniji za suočavanje s Kinom, Iranom i narkokartelima.

General zrakoplovstva Alexus Grynkewich, zapovjednik američkih i NATO snaga u Europi, predstavit će analizu s četiri moguća pravca djelovanja ministru obrane Peteu Hegsethu. Prijedlozi obuhvaćaju rezove u zrakoplovstvu, mornarici i kopnenim trupama, uz potencijalno premještanje dijela postrojbi prema istočnom krilu Saveza. Hegseth konačnu preporuku očekuje početkom studenoga, nakon čega odluka ide izravno Trumpu.

Iz Pentagona službeno poručuju da je revizija pokrenuta kako bi se vojna prisutnost uskladila s Trumpovom strategijom "Amerika na prvom mjestu". Tijekom nedavnih susreta s čelnicima NATO-a, Trump nije skrivao ogorčenje saveznicima, otvoreno zatraživši bespogovornu odanost: "Zašto trošimo stotine milijardi dolara, a njih nema kad nama zatreba? Ne treba nam njihov novac. Imamo daleko najjaču vojsku na svijetu, od njih tražim samo lojalnost."

Odluka Washingtona ima korijene i u konkretnim diplomatskim odbijenicama. Vlada talijanske premijerke Giorgie Meloni odbila je dopustiti korištenje baze na Siciliji za zračne napade na Iran bez prethodnog odobrenja parlamenta, dok je Madrid povukao sličan potez zabranivši Amerikancima pristup bazama na jugu Španjolske. S druge strane, u Berlinu je smanjenje trupa najavljeno još u svibnju, na što je Trump uzvratio prijetnjom da će povući još znatno veći broj vojnika.

Najave masovnog povlačenja izazvale su uzbunu među demokratima, ali i u vrhu Republikanske stranke. "Rez od 25.000 vojnika ni pod kojim uvjetima nije prihvatljiv. Odvraćanje Rusije ne možete raditi jeftino", upozorio je jedan utjecajni republikanac u Kongresu. Zastupnici podsjećaju da je Kongres zakonom zabranio trošenje sredstava za spuštanje broja vojnika ispod 76.000, iako vojni krugovi priznaju da Pentagon taj zakon može zaobići vodeći povlačenje kao "privremene rotacije".

Europski dužnosnici istodobno upozoravaju Washington da ovakav potez izravno otvara prostor Moskvi, koja već vodi opsežnu kampanju sabotaža, atentata i upada dronovima kako bi prekinula pomoć Ukrajini. Samo tijekom proteklih mjeseci zabilježeni su napadi dronovima u blizini poljsko-ukrajinske granice, a NATO zrakoplovi presretali su i rušili bespilotne letjelice iznad zračnog prostora Litve, Latvije i Rumunjske.

Svjesne neizvjesnosti, pojedine članice već užurbano povećavaju vojne proračune. Njemačka je podigla izdvajanja za obranu za četvrtinu, a ministar obrane Boris Pistorius otvoreno je na sastanku u Pentagonu priznao neminovnost promjena: "Mi Europljani želimo skinuti dio tereta s leđa SAD-a i s vremenom preuzeti glavnu odgovornost za konvencionalno odvraćanje u Europi."

Ideja o povlačenju već mjesecima izaziva žestoke sukobe i unutar same administracije u Washingtonu. Pentagon je već tijekom ljeta namjeravao saveznicima iznijeti plan o velikim rezovima, ali je to u zadnji čas zaustavio državni tajnik Marco Rubio, nakon čega State Department nastoji ostati uključen u donošenje odluka, dok vojno vodstvo cijelu stvar tretira isključivo kao vojnu logistiku.

General Grynkewich ranije je upozorio zakonodavce da američke baze na Starom kontinentu nisu samo zaštita za Europu, nego ključna poluga za operacije u Africi i na Bliskom istoku. "Baze i streljivo u Europi omogućavaju nam učinkovitije djelovanje u drugim dijelovima svijeta. Udaljenosti su kraće, troškovi manji i daleko je lakše projicirati silu", zaključio je zapovjednik američkih snaga.

M.M.

Share
0