Premda je Bosni i Hercegovini napokon donio mir, Daytonski sporazum mudžahedinima se nimalo nije svidio. Ocijenili su ga kao izdaju borbe za islam, poniženje i okupaciju. Razlog je bio jednostavan: sadržavao je odredbu prema kojoj se sve snage “koje nisu lokalnoga podrijetla” moraju povući s teritorija BiH “u roku od trideset dana”.
Strategija koja je pozicionirala Muslimane u BiH kao žrtve stoljetnoga genocida ima za cilj zaključak da su svi muslimanski zahtjevi povijesno opravdani i demokratski. Zato muslimanski čelnici smatraju da međunarodna zajednica mora prihvatiti zahtjeve žrtve genocida kao jedino legitimne i demokratske, a odbaciti zahtjeve konstitutivnih naroda o teritorijalnom ustroju BiH po nacionalnim kriterijima kao nelegitimne i nedemokratske, stoji u analizi Večernjeg lista, rađenoj temeljem knjige Miroslava Tuđmana “Druga strana Rubikona”.
BiH ostaje i dalje svojevrsnom eksplozijom, koja, ako se ne riješe ključna pitanja njezina ustroja i funkcioniranja, a u slučaju hrvatskoga naroda ne donese izborni zakon, uvede tv kanala na hrvatskom jeziku te povoljno riješi presuda u Haagu, može posti prijetnja široj europskoj i zapadnoj sigurnosti
Stranka demokratske akcije (SDA) i dalje se protivi uspostavi RTV kanala na hrvatskom jeziku.
Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, u intervjuu za mostarski Dnevni list kazao je kako su šahovnice u Središnjoj Bosni neprihvatljive te da Bošnjaci moraju biti ravnopravni u Mostaru, Stocu, Kiseljaku i Livnu.
Američki State Department objavio je izvješće o globalnom terorizmu u 2016. godini, a u sekciji o ekstremizmu na području Europe obuhvatili su, između ostalog, i Bosnu i Hercegovinu.
Zadnjih dana u dijelu naših medija počelo se otvoreno govoriti o nečemu što su donedavno znali samo malobrojni upućeni – Njemačka u BIH vodi protuhrvatsku politiku, čiji je konačni cilj ukidanje konstitutivnih naroda, ali ostavljanje entiteta, čime se BiH pretvara u formalno građansku državu sklopljenu od dva entiteta, srpskog i bošnjačkog, u što bi se „građanski“ preustrojena Federacija de facto pretvorila.
Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta (AFET), njemački europarlamentarac David McAllister ocijenio je u intervjuu za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista da razumije frustracije bosanskohercegovačkih Hrvata koji po njegovu sudu trebaju ostvariti jednakopravnu poziciju isključivo kroz federalne strukture.
Četiri se puta u posljednjih osam mjeseci između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija EU, događao žestok verbalni okršaj. Svaki put zbog Bosne i Hercegovine, kad se pripremalo zajedničko stajalište EU o toj državi, saznaje Večernji list.
Značaj prve osloboditeljske operacije HVO-a iz lipnja 1992. godine, tadašnjeg kodnog naziva ‘Čagalj’ kao i manifetacija ‘Lipanjske zore’ kojom se obilježava oslobađanje Mostara od tadašnje JNA i ostalih paravojnih formacija, bila je povod i za nove-stare polemike u ovom gradu na temu “tko je oslobodio Mostar”, piše Dnevni List.