Već dugo jedan novinski intervju nije podigao toliko prašine kao što su to bile riječi prof. Miroslava Tuđmana na koje je promtno odgovorio bošnjački član Predsjedništva i čelnik SDA Bakir Izetbegović. Zašto je to tako, tema je kojom se bavi novi broj tjednika Globus.

"Na drugoj strani rubikona" - naslov je knjige koja će večeras biti promovirana na zagrebačkom Kaptolu.

U Jasenovcu se skida spomen-ploča jedanaestorici poginulih HOS-ovaca u Jasenovcu, na kojoj se nalazi i pozdrav "Za dom spremni" za koji je Zlatko Hasanbegović jučer utvrdio da je ustaški. Ploču uklanjaju radnici tvrtke Novokom iz Novske. Sve se događa uz prisutnost dvojice policajaca i nekoliko pripadnika HOS-a.

Nije Hrvatska jedina zemlja koja ima problema sa svojom prošlošću; u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Švedskoj, napose Njemačkoj, velike su kazne za isticanje znakovlja totalitarnih režima. U jednoj Litvi ili Estoniji će državna tijela s manjom revnošću goniti isticanje svastike od, primjerice srpa i čekića ili zvijezde crvene petokrake, zbog njihove prošlosti i sovjetskog pakla.

Nervozna reakcija Bakira Izetbegovića i njegova SDA na najavu početka izgradnje Pelješkog mosta nije slučajna. Rezultat je sve zaoštrenije političke i sigurnosne situacije u BiH i želje bošnjačkih političara da fokus pažnje međunarodne javnosti prebace na međudržavnu polemiku s Hrvatskom.

Zašto mi Hrvati nismo u stanju prijeći preko podjela i međusobnih sukoba? Kako to da ne možemo pronaći izlaz iz labirinta prošlosti i presjeći taj gordijski čvor koji nas drži zarobljenicima vlastitih predrasuda i ideoloških prijepora, nego se stalno i uporno vrtimo u začaranom krugu?

Više od 200 uzvanika, među kojima je i 30-ak predstavnika diplomatskog zbora, okupilo se danas na konferenciji “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend”, koju Hanza Media organizira u Zagrebu.

Zamjena teza ili „okretanje pile naopako“ – kako narod kaže, nije ništa novo u našoj (i ne samo našoj) političkoj praksi.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izrazila zabrinutost procesima u Bosni i Hercegovini, posebice ističući zastoj u procesu pristupanju Europskoj uniji i NATO-u te zastoj u reformama, istovremeno upozorivši na retoriku koja se u posljednje vrijeme može čuti u BiH i koja "nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja između Zagreba i Sarajeva".

Nitko, ali baš nitko iz prezasićene i pretile političke scene u Hrvata nije stao u obranu spomenika HOS-a u Jasenovcu osim Milijana Brkića, koji je kao u „Svakidašnjoj Jadikovki“ Ujevićevoj „sam bez igdje ikoga“.