U posljednje vrijeme sve je veći broj prostora u kojima su ugrađeni klimatizacijski uređaji, s ciljem osiguravanja ugodnijih životnih i radnih uvjeta. Rad i život pod klimom je ugodniji, osobe su zaštićene od preznojavanja te zbog toga manje dolazi do umora. Stoga zadovoljavajuća temperatura i vlažnost zraka u prostorijama utječe na bolju produktivnost i zdravlje ljudi. Boravak u klimatiziranim prostorima posebno se preporučuje starijim osobama i osobama oboljelim od kroničnih bolesti posebno srčano žilnih te osobama s povišenim krvnim tlakom.

Ipak, uza sve prednosti koje pruža klimatizirani prostor, on može predstavljati izvor infekcija i oštećenja zdravlja. Najčešći razlog oštećenja zdravlja predstavlja neusklađenost temperature unutar prostora i vanjske temperature. Zbog naglih promjena temperature krvne žile se ne mogu brzo skupljati i širiti, što može biti uzrok vrtoglavica, nesvjestica i ozbiljnih srčanih tegoba, koje se mogu javiti i kod mladih i zdravih osoba. Najopasnije su situacije kad se iz klimatiziranih stanova i automobila izađe na vruć asfalt.

Stres za organizam

Neujednačenost temperature utječe i na pojačanje bolova u kostima i zglobovima te pojačane glavobolje, upale očiju, kao i isušivanje sluznice dišnih puteva, što uzrokuje kašalj i šmrcanje. Iz tog razloga kod korištenja klima uređaja potrebna je umjerenost. Razlika između temperature u prostoriji i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od pet stupnjeva. Najčešće se događa da se prostorije ili automobili rashlade na deset ili više stupnjeva razlike, što predstavlja snažan stres za organizam. Nakon ulaska u automobil temperaturu treba snižavati postupno, a prije dolaska na odredište potrebno je petnaestak minuta ranije potpuno isključiti klima uređaj, da se tijelo postupno navikne na vanjsku temperaturu. Uređaji ne smiju biti okrenuti tako da pušu izravno prema ljudima i poželjno ih je uključivati samo preko dana. Ako se zbog visokih noćnih temperatura, ipak, uključuje klima uređaj, neka radi na minimumu i nikako ne bi trebao biti instaliran u spavaćoj sobi.

Legionarska bolest

Glavni uzrok loše kvalitete zraka u klimatiziranim prostorima slabo je održavanje uređaja za klimatiziranje zraka. Vlažna i prljava mjesta unutar uređaja čine podlogu za razvoj i razmnožavanje bakterija, plijesni i gljivica. U manje kvalitetnim aparatima zadržavaju se insekti, prašina, pelud i ostala nečistoća, koja u kombinaciji s kondenziranom vlagom i toplinom čini idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Posljedica toga mogu biti različite alergijske reakcije, glavobolje, upale dišnih putova. Najopasnije oboljenje kojemu je izvor loše održavan klimatizacijski uređaj naziva se legionarska bolest. To je teška bolest dišnih putova ili teška opća bolest sa zahvaćanjem raznih organa, uključujući i pluća. Nju izaziva bakterija prozvana Legionella pneumophila, koja se množi u sustavu za klimatizaciju. Poznato je da se ta bakterija može naći u velikim rashladnim sustavima poput bolnica, hotela, prenoćišta. Razmnožavanje bakterija može se spriječiti redovnim čišćenjem filtara. Ukoliko se poštuju pravila održavanja uređaja za klimatiziranje zraka, ne postoji mogućnost zaraze.

Kako se rashladiti bez rashladnih uređaja

Prije nego što se posegne za daljinskim upravljačem rashladnih uređaja poželjno je primijeniti prirodne načine hlađenja. Od davnina je poznato da se tijekom noći i u rano jutro ostavljaju širom otvoreni prozori, da se osigura ulazak nezagrijana zraka, a nakon toga se zatvaraju i spuštaju rolete ili zavjese od debljeg materijala, da bi se svježina što dulje zadržala. Isto tako, značajno može pomoći postavljanje tende na balkon i tako smanji izravan udar sunčevih zraka. Za vrijeme vrućina upotrebu štednjaka treba smanjiti na minimum. Glačanje bi trebalo biti kraće i u više navrata, da se odjednom ne bi pregrijao prostor. Glavu je potrebno štititi prozračnim šeširom široka oboda, oči kvalitetnim sunčanim naočalama te nositi laganu odjeću i obuću. Kockicom leda mogu se protrljati lice, pregibi ruku i nogu te koljena. Preporuča se tuširanje mlakom vodom, jer hladna voda potiče znojenje. Za vrijeme putovanja može se u takozvanoj termo torbici ponijeti mokar ručnik, kojim će se rashladiti krvne žile na vratu i rukama. Od tekućine najbolje je piti vodu i razrijeđene prirodne sokove. Prehladna tekućina, osim što može izazvati upalu grla i želučane sluznice, može uzrokovati snažne grčeve u želucu te pojačani osjećaj žeđi. Tijelo se može osvježiti i laganim obrocima sastavljenima od rashlađena voća i povrća.

Jadranka Pavić