Ovih dana dobih poruku na svojoj e – mail adresi u kojoj me jedan žitelj Sarajeva zabrinuto pitao kako ja, kao „rođeno dijete Zenice i BiH ne volim svoju domovinu BiH, a dižem zastavu susjedne Republike Hrvatske?

Dotičnom gospodinu uljudno sam zahvalio na njegovom javljanju i interesu, te sam mu morao razjasniti neke stvari, jer je očigledno da je njegov diskurs „već odavno pod utjecajem sarajavske bošnjačke politike„ koja već godinama promovira građanski koncept ustroja BiH, odnosno „jedan čovjek – jedan glas – jedan predsjednik“.

Iole tko zna unutarnji ustroj ove zemlje jasno mu je da to znači „država za Bošnjake“ gdje bi Hrvati, umjesto jednog od tri konstitutivna naroda, bili „dobre komšije“.

I ova poruka koju sam dobio znači to – dragi Relota, drag si nam ali bio bi nam još draži kada bi bio „dobri komšija“. S ovakvom situacijom je svakodnevno suočena većina osoba hrvatske nacionalnosti koji su ostali živjeti na većinskim bošnjačkim i srpskim prostorima u ovoj zemlji.

Ovakve teze koje s vremena na vrijeme dobijemo „iz Sarajeva“ podupire i znatna većina političkih struktura u Republici Hrvatskoj, uz blagoslov Josipovićevog prethodnika kojega se više moglo vidjeti na Baščaršiji i Sajmu šljive u Gradačcu, nego na područjima s većinskim hrvatskim pučanstvom u BiH.

U stvari, ako se ne varam, on ih nije niti posjetio!  Da bi do kraja bili informirani, dotičnom gospodinu sam poslao odgovor u kojem sam kazao, citiram: „Poštovani, Mišo Relota nikada i nigdje nije izjavio i dao do znanja da ne voli BiH, tako da me ova paušalna tvrdnja i vrijeđa. Uvaženi, Mišo Relota je čovjek koji je praktični vjernik i u čijem rječniku i credu ne postoji mržnja. Prije svega volim i cijenim humane ljude, čovjek sam koji ima mnoštvo prijatelja iz reda bošnjačkog i srpskog naroda, ali i drugih ljudi koji se ne osjećaju tako, no moram kazati da Mišo Relota pripada hrvatskom nacionalnom biću koje je jedno, pa živjelo ono u Zagrebu, Ogulinu, Zenici, Tuzli, Sarajevu, Srijemu, New Yorku, Buenos Airesu, itd“.

Ha, zanimljivo! Cinici bi rekli: “Ne vole vas u Hrvatskoj, a ne vole vas ni u BiH!“ Neka bude, ionako je na djelu i cijeni „glasna manjina“ koja ima zadaću rastakati hrvatsko nacionalno biće.

Na dnevno političkoj sceni BiH evidentna je „američka diplomatska ofenziva“. Nelegalni predsjednik većeg bh. entiteta Federacije BiH Živko Budimir „prometnuo se“ u jednog od ključnih američkih igrača u BiH. Boravio je u višednevnom službenom posjetu Washingtonu, od tamo odašiljao vrlo čudne prijedloge rješavanja političke krize, oglasio se i Inzkov zamjenik, inače, Amerikanac.

Nakon usvajanja proračuna u entitetskim parlamentima, te usvajanja proračuna na razini države lideri nove parlamentarne okreću se pitanju rekonstrukcije aktualne nelegalne i nelegitimne Vlade Federacije BiH. Lideri su suglasni kako je vrijeme da federalni premijer Nermin Nikšić podnese zahtjev za smjenu 8 ministara.

Dugo očekivana pomoć međunarodna zajednice za riješenje pitanje rekonstrukcije u Federaciji BiH stigla je u pogledu savjeta.

Naime, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Amerikanac Roderick Moore je ovih dana pozvao lidere nove parlamentarne većine da razgovaraju s predsjednikom FBiH Živkom Budimirom i dogovore rekonstrukciju Vlade Federacije BiH.

Na ovaj način poslana im je poruka da „moraju sjesti za stol sa Budimirom i da pregovaraju s njim“. Par dana prije Budimirova odlaska u Washington, s njim su u Sarajevu razgovarali i visoki predstavnik te američki veleposlanik u BiH.

Čini nam se, a možda smo u krivu, da je ovdje riječ „o spašavanju vojnika Budimira“. Jesmo li u pravu ili u krivu, vidjet ćemo ovih dana?

Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Patrick Moon  naglasio je nedavno "da je Amerika tu i da će tu i ostati.  Čvrsto smo posvećeni budućnosti BiH, a, također, smo odlučni do kraja provesti našu viziju BiH kao stabilne, prosperitetne i multietničke države", kazao je.

Ovo su jasni signali kako će američka administracija „željeti preuzeti štafetnu palicu od trome europske administracije“ u pogledu budućeg preustroja BiH i aktivnosti oko donošenja novog Ustava ove zemlje.

I u ovom pogledu ostaje otvoreno pitanje hoće li te aktivnosti ići na štetu ili korist najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH?

U međuvremenu, usprkos pozivima pojedinih lidera šestorke da iste stranke formiraju vlast na svim razinama, sadašnja situacija daleko je od toga.

Štoviše, moglo bi se reći da su vladajuće koalicije na svim razinama potpuno različite, a pojedine stranke se ponašaju kao na tržnici – tko više ponudi, s njim su u vlasti.

Na državnoj razini vlast čini šest stranaka – SDP, SNSD, HDZ BiH, HDZ 1990., SDS i SBB. U Federaciji BiH se teško i može definirati tko je vlast, jer parlamentarnu većinu čine SDP, HDZ BiH, HDZ 1990. i SBB, dok izvršnu vlast još uvijek “kontroliraju” SDP, SDA, HSP i Boljitak.

U Republici Srpskoj na vlasti je SNSD, a dio izvršne vlasti pripao je i DNS-u, Socijalističkoj partiji i HDZ-u BiH.

Posebna priča su županije u Federaciji BiH. U Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji na vlasti su SDP, dva HDZ-a i SDA. Nakon raskida koalicije sa SDA, SDP je u Tuzlanskoj županiji formirao vlast sa SBB-om i Boljitkom, a nedavno im se pridružio i BPS.

U Unsko-sanskoj županiji za većinu im je, osim Boljitka i SBB-a, trebala i potpora A-SDA. Zeničko-dobojska županija specifična je zbog činjenice da se trojci SDP, SBB, Boljitak, pridružio i HDZ BiH. Vlast u Sarajevskoj županiji trenutačno čini koalicija SDA, SDU, BPS i Boljitak, dok SDA u Bosanskopodrinjskoj županiji vlada uz pomoć LDS-a i Stranke za BiH.

HDZ BiH i HDZ 1990 vladaju u Posavskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, dok u Hercegbosanskoj županiji, uz ove dvije stranke, u vlasti sudjeluju i SNSD i SDA.

Potpuno šarenilo u vlasti upotpunjeno je nedavnom uspostavom Vlade Distrikta Brčko. Parlamentarnu većinu u ovom dijelu BiH čine HDZ BiH, SNSD, SDS, HSS, SDA i Stranka za BiH.

Naravno, stanje u općinama je još kaotičnije, jer ovisno o kojoj općini je riječ, vladajuća struktura izgleda drukčije.

I za kraj moramo napomenuti jednu pozitivnu političkuj vijest koja nam dolazi iz našeg dragog Bugojna.

Naime, prije par dana konstituirano je novo Općinsko vijeće Bugojna, a za predsjedavajuću je izabrana Hrvatica -  Greta Kuna iz HDZ BiH, jedna od dva vijećnika ove stranke u OV Bugojna.

Sa samo dva mandata HDZ BiH uspio se izboriti za poziciju predsjedatelja, a drugi vijećnik ove stranke u OV Bugojnu Miroslav Zelić obnašat će dužnost predsjednika Kluba hrvatskih vijećnika u OV Bugojno.

Mišo Relota