Proglas u povodu uvođenja ćirilice u Vukovaru i ukidanja Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i izdavanja novoga pravopisa

Branitelji su objavili Proglas u povodu najave novoga pravopisa i uvođenja ćirilice u Vukovaru, iz kojeg izdvajamo: „Suočeni smo s činjenicom da predstavnici srbske narodnostne manjine u Hrvatskoj i Vlada Republike Hrvatske ne odustaju od nakane da u Vukovaru uvedu službene table i javne nadpise na ćirilici. Naše vlasti ne žele provjeriti točnost najnovijega popisa stanovništva glede Vukovara, iako za to postoji više razloga. Dužnostnici Vlade Republike Hrvatske najavljuju da je uvođenje ćirilice u Vukovaru samo pitanje vremena i taktike. Inzistiraju na ćiriličnim nadpisima u Vukovaru iako je čak i u Srbiji latinica proširenija nego ćirilica.“ Nadalje, stoji u Proglasu: „Svi znamo da je ćirilica bila simbol velikosrbske agresije na Vukovar. Ona tu svoju simboličnost ima i danas, ne samo u očima hrvatskih branitelja i hrvatskoga naroda u Vukovaru, već i u očima onoga diela srbskoga pučanstva koji je mišlju ili djelom odobravao ili još uviek odobrava velikosrbsku politiku i agresiju na hrvatsko Podunavlje.

Zahvaljujući zalaganju Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara, za sada još uviek nema absurdnih ćiriličnih nadpisa u Vukovaru. S obzirom na to pozivamo sve ljude dobre volje da podrže Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara. Pozivamo ih da miroljubivo prosvjeduju protiv uvođenja ćiriličnih nadpisa u Vukovaru. Ovim se proglasom obraćamo posebice onima koji se služe pisanom rieči, tj. piscima, novinarima, kolumnistima, urednicima, nakladnicima, profesorima, studentima i autorima tekstova na internetu. Njih pozivamo da napišu i objave barem jedan tekst na latinici prema načelima hrvatskoga poviestnoga pravopisanja. Takvi će tekstovi biti nenametljiva i miroljubiva, no lako prepoznatljiva podrška Stožeru za obranu hrvatskoga Vukovara, koju izraziti mogu svi Hrvati i njihovi prijatelji, kako u domovini, tako i u inozemstvu.“

Na kraju kao  podrška Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara predloženo je  da u pisanju rečenih tekstova sliedie sljedeća pravila, i to barem 5 od 9 ponuđenih:

1. Pišimo "č", a ne "dž" u imenicama poput "naručba" (od "naručiti") ili "učbenik" (od "učiti") itd.

2. Ispred sufiksa -ski ne bilježimo jednačenje po zvučnosti pa pišimo "klub – klubski", "Srbin – srbski".

3. U futuru ne moramo kratiti infinitiv pa pišimo "raditi ću, misliti ću".

4. Negaciju u futuru pišimo s bjelinom: "ne ću, ne ćemo".

5. Predmetke kao što su pod- i iz- u pisanim riečima ne treba mienjati prema izgovoru. Stoga pišimo: "podpukovnik, podpredsjednik, podhodnik, nadprosječan, iztjerati, razčistiti". Prema istom načelu možemo pisati i "obhodnja" umjesto "ophodnja" u riečima u kojima smatramo zgodnim.

6. Imenice na -ac pisati ćemo ovako: "vrabac – vrabci – vrabca, sudac – sudci – sudca".

7. U imenica koje završavaju na -dak i -tak pisati ćemo ovako: "podmladak – podmladci – podmladka, redak – redci – redka, zadatak – zadatci – zadatka".

8. U izvedenicama i oblicima imenica na -st zadržimo u pisanju slovo "t" koje se u izgovoru ne čuje: " poviest – poviestni – poviestnik, bolest – bolestni – bolestnik, častan – častni – častnik".

9. Jednosložni dvoglas "ije" u dugim slogovima pisati ćemo u našim tekstovima ovako: "rieč" ("rječnik"), "diete" ("djeca"), "pogriešiti" ("pogrješka"), "liepa" ("ljepota"), "vriedan" ("vrjedniji"). (To naravno ne vriedi za rieči poput "biskupija – biskupije, smijati se – smijem se, dobiti – dobijem, čiji – čije, prije, poslije, nije").

Ne preporučamo etimološko pisanje "francuzki", "etimoložki", "težki", "podržka", "družtvo", "obći", "tvrdka" umjesto uobičajenoga pisanja "francuski", "etimološki", "teški", "podrška", "društvo", "opći", "tvrtka".

M.V.